Praksa u modernim demokratijama je da se državni budžet za narednu godinu usvaja krajem tekuće.

U najgorem slučaju, budžet se može usvojiti i do 31.3. a u tom periodu, državne institucije i međunarodne obaveze države finansiraju se na osnovu Odluke o privremenom finansiranju koja je prepis prošlogodišnjeg budžeta u tom periodu.

Bosna i Hercegovina nije ispunila nijednu od ovih normi. Budžet ne samo da nije usvojen u decembru 2019, niti do kraja marta 2020, već nije usvojen ni danas. Kraj je sedmog mjeseca, a BiH je bez budžeta. Istina, državni budžet BiH uglavnom služi za finansiranje rada institucija i plata, a to je neupitno. Pod znake pitanja političari ne dovode svoje prihode, ali dovode u pitanje povećanja plata u Oružanim snagama BiH, održavanje izbora i tako dalje.

Političkim predstavnicima nebitno je i to što je 2020. godina u kojoj su budžeti, njihove korekcije i rebalansi bitniji nego ikad jer ozbiljne države osim zaštite stanovništva od infekcije Covidom 19, građane pokušavaju spasiti i siromaštva. No, u BiH ni crne prognoze ne utiču na svijest političara.

Budžet za 2020. godinu najbitniji je zbog održavanja lokalnih izbora planiranih za 15. novembar. Centralna izborna komisija danas je izdala saopštenje u kojem navodi da se izbori neće održati ukoliko novac za održavanje izbora (4,2 miliona KM) ne legne na račun CIK-a do kraja mjeseca.

Budžet jeste usvojen, ali u različitom tekstu u Predstavničkom i Domu naroda Parlementa BiH jer su delegati HDZ-a u Domu naroda uložili amandmane. Sada je potrebno da komisije oba doma usaglasne tekst Zakona o budžetu. Predstavnički dom sutra će imenovati članove Komisije, a Dom naroda je to učinio juče i čine ga Asim Sarajlić, Lidija Bradara i Dušanka Majkić. Sarajlić se oglušio na naše pozive, a poruke je pročitao, ali na njih nije odgovorio. Dušanka Majkić i Lidija Bradara pristale su govoriti za BUKU. Majkić, delegatkinja iz reda Srpskog naroda kaže da ne mora značiti da će usaglašavanje trajati mjesecima, kao što se to desilo u parlamentu Federacije 2018. kada se usvajao Zakon o pravima boraca.

„Sutra je sjednica Predstavničkog doma. Sutra će biti imenovana tri člana u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o budžetu, iz tri naroda. Komisija može istovremeno odmah da zakaže sjednicu Komisije oba doma. Pred početak sjednica domova može da se održi Komisija za usaglašavanje, da se pošalje izvještaj prema domovima i time je posao na budžetu završen. Nema nikakvog odlaganja“ optimistična je delegatkinja Dušanka Majkić.

Delegatkinja iz reda Hrvatskog naroda Lidija Bradara kaže kako nikakve blokade od strane HDZ-a nije i neće biti, ali da se zakonske procedure moraju poštovati bez obzira o kako važnim dokumentima se radi. Dodaje da nije prvi put da se tekstovi usaglašavaju, niti posljednji.

„Jednostavno će nam trebati jedan širi koncenzus i nekorektno je optuživati HDZ za blokadu kada paralelno s ovim procesom izglasavanja budžeta koji naš ministar Bevanda predlaže još od februara, traju drugi nezakoniti procesi poput imenovanja članovaCIK-a“ kaže Bradara.

Ona dodaje kako budžete svih nivoa treba donositi u skladu s Zakonu i budžetskim kalendarima.

„Više od pola godine čekamo na usvajanje proračuna i ovo je bio velik dan za BiH jer je isti na Domu naroda podržan jednoglasno uz poštivanje svih zakonskih i ustavnih procedura. Kada je riječ o amandmanima koji su usvojeni na Komisiji za finansije i budžet koje smo kolegica Pendeš i ja predložile u ime Kluba delegata, riječ je o vraćanju prava odlučivanja u institucije, u zastupničke klupe gdje i pripada, odnosno vraćanje svih procedura u zakonske okvire kao što je slučaj konkretno i na amandmanu kojim se poništava onaj kolege Emrića, usvojen na Zastupničkom domu“ jasna je Bradara.

Novca za izbore nema, za političare ne manjka

‘Budžet je usvojen, ali budžet za džepove onih koji neće da usvoje budžet za građane. Pare su naše, građani su dobili te pare koje treba da idu u budžet, ali gospoda koja umjesto nas raspolaže tim novcem, ne želi da usvoji budžet jer je očigledno lakše manipulisati tim novcem u izvan budžetskoj i nego u budžetskoj varijanti’ – komentariše za BUKU sociolog Esad Bajtal.

On ocjenjuje da je porazno usvajanje budžeta u sedmom mjesecu godinu, ali za to krivi politiačre kojima takva situacija i odgovora jer im je lakše da kontrolišu novac.

‘To znači ne žele da se dogovore jer se ne dogovaraju u javnom već vlastitom, partijskom, stranačkom interesu, interesu stranačkih vođa“ kritkuje Bajtal neodgovorno ponašanje političkih elita, te dodaje da „treba imati na umu da se ovdje ne biju ni društvene ni idejne, nego neke druge – interesne borbe. Ostaje pitanje ko ih vodi. Vode ih interesne krimi etno grupe koje se domaćoj i svjetskoj javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije. Eto, zato budžet nije usvojen. Jer vlastodršci joši nisu našli načina kako da ga usvoje i kako da ga realizuju na tragu vlastitih krimi interesa’.

Za razliku od Majkić, Bajtal smatra da usaglašavanje teksta Zakona može potrajati, sve dok stranačke vrhuške i njihove vođe ne namire svoje interese. Jer, njihove priče o “nacionalnom interesu”, u praksi zvaršava kao interesni nacionalizam. Isplati se biti nacionalista. O tome se radi.

Majkić: Apsolutno ne osjećam odgovornost

Za neusvajanje budžeta SDA je juče optužila HDZ, a SNSD optužuje SDA. Na naše pitanje zašto u interesu svih građana SNSD ne izvrši pritisak na koalicionog partnera HDZ, Majkić odgovara da je BiH neozbiljna država koja je sebe dovela u ovakvu poziciju.

No, država nije živo biće, državu čine građani i njeni političari. Država nema ruke, a ruke o sudbini države diže upravo Majkić i njene kolege i koleginice. Koalicione. Stoga se radi i o podijeljenoj odgovornosti jer sami su birali svoje partnere. Međutim, Majkić ne osjeća odgovornost.

‘Znate zašto ne osjećam odgovornost jer SNSD je za SDA jedan dan partner, drugi dan nije. SDA ima svoje rezervne Srbe i rezervne Hrvate. Pa ako im trebaju ti rezervni Srbi koji još sjede u velikom broju institucija, a istekli su im mandati. Apsolutno ne osjećamo odgovornost. Zašto BiH ja osjećala odgovornost? Zašto bi mi osjećali odgovornost? Kad se u Federaciji shvati da dogovor može biti samo ono što prihvate tri naroda, dva entiteta, a ne ono što kaže Bakir Izetbegović tada će BiH biti je zemlja koja može da ide u mirnije vode i postiže dogovore’ – mirne je savjesti Dušanka Majkić.

Tačno je da BiH ne plovi mirnim vodama za 530.000 građana koji su BiH napustili od 2013. do 2019. godine, BiH nije mirna luka ni za 30.000 radnika koji su tokom pandemije ostali bez posla. Ipak, BiH je bila, jeste i ostaće mirna luka za parlamentarce čija je jedna mjesečna plata veća od 26 najnižih penzija. Mirno će biti poslanicima i delegatima u Parlamentu BiH sve dok mjesečno zarađuju 10 prosječnih plata.