Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Počinje utrka za brucošima u BiH

Preuzmite sliku

Nedavno je na sjednici Vlade FBiH prihvaćena informacija, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, o upisnoj politici i tržištu rada u oblasti visokog obrazovanja FBiH. Jedan njen segment govori da je na visokoškolske ustanove u akademskoj 2015/2016. ukupno bilo upisanih 27.946 studenata, odnosno devet posto manje u odnosu na prethodnu i sa smanjenjem na javnim univerzitetima od 9,6 posto.

Vrijeme odabira puta za budućnost primiče se i univerziteti u BiH počinju kampanje informiranja za maturante. Nedavno je to učinio Univerzitet u Sarajevu, organizirajući Dan otvorenih vrata s ciljem jačanja javnog obrazovnog sektora, pri čemu je 25 fakulteta i akademija predstavilo više od 500 studijskih programa. Bila je to, ujedno, prva zajednička promocija upisa pokrenuta ove godine, piše Oslobođenje.

“Demografski pad i migracije su, ustvari, dva osnovna razloga zašto imamo manjak učenika i srednjoškolaca. Zato nam je smanjen broj i upisanih. Prošla godina je bila posebno karakteristična po tome što smo imali jednu preskočenu generaciju, prelazak sa osmogodišnjeg na devetogodišnje osnovno školovanje. Samo u KS-u je bilo manje skoro 2.000 maturanata. Očekujemo i u narednim godinama blaži trend smanjenja upisa, zato što je manje srednjoškolaca. A glavni razlozi su demografski pad i migracije kao globalna pojava koja najviše pogađa srednje i posebno slabo razvijene zemlje”, naglašava prorektorica za nastavu UNSA Aida Hodžić.

Dovodi li smanjen broj upisanih u pitanje opstojnost odsjeka, studijskih programa, interesiralo nas je.

“Naravno da ne, za sada, jer smo mi univerzitet koji ima najviše studenata, akademskog i neakademskog osoblja i studijskih programa”, kaže Hodžić, a kad je u pitanju plan upisa, pojašnjava, on se pravi na osnovu resursa kojima se raspolaže.

“Znači, standarda i normativa, raspoloživog prostora, opreme, ljudstva i na osnovu procijenjenog interesa studenata. Svake godine imamo šest, sedam, deset novih studijskih programa koji se kreiraju i razvijaju u saradnji sa privredom. Inicijatori smo stručnog i specijalističkog studija u Zakonu o visokom obrazovanju, za kojim je privreda iskazala potrebu. U tom smislu nudimo mjesta, a studenti upisuju prema svojim preferencijama. Favorizovanje upisa na određene studijske programe prema zahtjevima lokalnog tržišta rada može se postići stimulativnim mjerama od vlasti, poput stipendija”, kaže Hodžić

Dodaje da se za buduće studente bore stalnim poboljšanjem kvaliteta studiranja i zapošljavanjem diplomaca na zahtjevnim inostranim tržištima rada.

“Smanjenje broja upisanih nije iznenađenje ako uzmemo u obzir nekoliko pokazatelja. Jedan od njih je demografska slika, a drugi usklađenost studijskih programa s tržištem rada”, kaže prof. dr. Vesna Kazazić, pomoćnica rektora za nastavu, studente i pravna pitanja Sveučilišta u Mostaru.

Studijski programi nisu dovedeni u pitanje, a čini se da “novi menadžment djeluje proaktivno u tom području. Rezultat analize potrebe tržišta rada i razgovora s gospodarstvenicima je da ćemo određene programe modificirati, ali i pokrenuti nove interdisciplinarne studije, kao što je praksa na europskim sveučilištima”.

U akademskoj 2017/2018. na prvu godinu I ciklusa studija Univerziteta u Banjoj Luci bilo je upisano 2.267 studenata, godinu ranije 2.274 i 2015/2016. godine 3.010.

“Na Univerzitetu u Banjoj Luci nije upitan opstanak nijednog fakulteta ili studijskog programa”, navode, kao i da su Univerzitet i Studentski parlament 18. aprila organizirali Dan otvorenih vrata za 2.000 maturanata iz najvećih zajednica u RS-u.

“Za studente deficitarnih studija osigurane su stipendije i druge pogodnosti, a sve sa ciljem da se na deficitarne studije upiše veći broj studenata”, kažu, kao i da je u proteklom periodu na UNBL-u “ostvaren vidan napredak u skoro svim oblastima rada”. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje