Njemački mediji, pozivajući se na službene podatke, izvještavaju kako se u posljednjih nekoliko godina osjetno povećao broj ekonomskih migranata na prostoru zemalja članica EU-a, među kojima prednjače oni s prostora BiH, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Bio je to veliki migracijski eksperiment čiji se rezultati primjećuju tek sada: jedna četvrtina ukupnog broja radnih migranata koji nisu iz zemalja članica Evropske unije dolazi iz šest zemalja zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Prema aktualnim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj migranata sa zapadnog Balkana koji rade u Njemačkoj prošle godine bio je oko 66.000. Usporedbe radi, krajem 2015. godine bilo ih je samo 13.000.
Porazni podaci
– Njihov broj u posljednjih nekoliko godina upeterostručio se – objavio je nedavno njemački list Welt.
Migranti sa zapadnog Balkana s vremenom su postali vrlo važni za njemačko tržište rada. Svaki četvrti stranac iz zemalja koje nisu članice Evropske unije i koji radi u Njemačkoj dolazi iz zemalja zapadnog Balkana. Krajem 2015. godine to je bio svaki deseti. Najveći dio njih, prema statističkim podacima, dolazi iz Bosne i Hercegovine (32 posto), Srbije (22 posto) i s Kosova (19 posto). Manji broj radnih migranata dolazi iz Sjeverne Makedonije (14 posto), Albanije (11 posto) i Crne Gore (dva posto). Pet posto njih ima neograničenu dozvolu za boravak u Njemačkoj, a svi ostali imaju ograničeni boravak.
Ono što je zanimljivo jest da u Njemačkoj radi mnogo više muškaraca nego žena sa zapadnog Balkana – i to triput više muškaraca, navodi se u članku pod naslovom “Ranije su dolazili tražitelji azila, sada dolaze građevinski radnici”.
Agencija za statistiku lani je izašla s poraznim podatkom kako se sve veći broj građana BiH odriče boravišnih dozvola zbog odlaska na rad u Njemačku i ostale zemlje Evropske unije. Razlozi za odricanje boravišne dozvole BiH najviše se ogledaju u rješavanju egzistencijalnih problema građana, traženja zaposlenja, a trend odlaska bh. građana u Njemačku, Austriju, Sloveniju, koji je nekoliko godina u stalnom porastu, leži i u činjenici da između ovih država i BiH postoji potpisan ugovor o zaposlenju.
– Stvarni broj zaposlenih bh. državljana u inozemstvu daleko je veći s obzirom na to da ne raspolažemo podacima za sve druge osobe, koje su na neke druge načine našle posao u inozemstvu, preko agencija za regrutiranje i druge načine.
Idu i porodice
Također, sve veći broj bh. državljana koji su dobili posao u inozemstvu seli i članove porodica, o čemu nema službenih podataka – piše u izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH o trendovima migracija i aktivnostima na zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda migranata i tražitelja azila.
Više od 1,6 miliona osoba koje su rođene u BiH danas živi u inozemstvu i čini jednu od najvećih emigracija u odnosu na ukupan broj bh. stanovnika. Kada se tome dodaju osobe koje su rođene u dijaspori, a porijeklom su iz BiH, bh. emigracija prelazi broj od dva miliona stanovnika. (Večernji list)
