Subota, 25. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Pčelari u FBiH zadovoljni sezonom, ali su i cijene veće: Kilogram kvalitetnog meda sa 20 porastao na 25 KM

Preuzmite sliku

Berba bagremovog meda polako se privodi kraju, a ovogodišnjim prinosom najviše su zadovoljni pčelari Posavine, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine.

Iako je daleko od rekorda, koji su postignuti 2018. godine, koja je ocijenjena kao vrlo dobra, naročito za hercegovačke pčelare, 2022. prema riječima nadležnih u Savezu, puno je bolja od prethodne dvije pandemijske godine.

Povećati podsticaje

– Počela je aktivno mediti i lipa, a onda slijedi livadska paša kojoj se posebno raduju pčelari u Podrinju. Duga je 20-ak dana, a med će se vrcati u sedmom mjesecu. Velika su očekivanja pčelara, ali vidjet ćemo na kraju kako će sve biti – objašnjava Deljo.

Kako sve skuplja, očekivati je i da će cijena ove namirnice biti veća. Do sada se za kilogram kvalitetnog meda izdvajalo 20 KM. No, u Savezu ističu kako je realno očekivati da će ona biti povećana za pet maraka.

– Prema informacijama koje dobijam neki pčelari su već povećali cijenu na 25 KM. Federacija BiH godišnje proizvede dvije i po hiljade tona meda, ali toliko i uvezemo. To znači da imamo potrebu za tom namirnicom i da je pčelarstvo perspektivna grana. Naravno da je drugo pitanje, kakvog je kvaliteta med koji nam stiže iz uvoza. Ono što se zna jeste da je naš od svih relevantnih svjetskih instituta ocijenjen kao med iznimne kvalitete – navodi Deljo.

Iako BiH ima sve uvjete za razvoj ove grane poljoprivrede, u čije bi se veće ulaganje u potpunosti mogao izbjeći uvoz u meda, nadležni nivoi vlasti, kaže Deljo, nemaju baš sluha za to.

– Kada sam došao na čelo Saveza podsticaji su iznosili 60.000 KM. Davali su se po kilogramu predatog meda punioničarima. Moram kazati da su tada vladali neki lobiji. Međutim, mi smo aktivnom komunikacijom i saradnjom sa nadležnim federalnim ministarstvima, organiziranjem okruglih stolova i predavanja, marketingom i uz pomoć medija učinili da se dotadašnji mehanizam promijeni u podsticaje po košnici, kako se to inače radi i u zemljama Evropske unije. To smo uveli prošle godine, ali smo dobili sramotnih tri eura po košnici. Ali ove godine ti podsticaji su znatno povećani – za 66,6 posto. Primjera radi, za 20 košnica i više, pčelar je dobio 10 KM. Da budemo jasni, i to je malo, ali smo krenuli mijenjati stvari na bolje, pa se nadam da ćemo već naredne godine imati još više novca – naglašava Deljo.

Velika očekivanja od Strategije

Trenutno na području Federacije BiH registrirano je 220.000 košnica, ali prijavljivanje, dodaje Deljo, još nije završeno.

– Prema nekim našim procjenama, na području većeg bh. entiteta ima oko 350.000 košnica. To je respektabilan pčelinji fond koji treba uvažavati i učiniti sve da se on još više razvija. Dovoljno je primijeniti ono što su uvele uređene zemlje Evropske unije, jer će se to svima isplatiti – ističe Deljo.

U Savezu pčelara Federacije BiH velika očekivanja imaju od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2021. do 2027. godine, koji je, kaže Deljo, proša javnu raspravu.

– Mislim da je dokument u proceduri. Sada mora proći Vladu i Parlament Federacije BiH. Njegova najvažnija značajka, kada je riječ o pčelarstvu, je da bi već od naredne 2023. godine podsticaji po košnici trebali iznositi 35 KM. Ukupna izdvajanja za pčelarstvo iznosila bi 3,6 miliona KM, što je više nego duplo povećanje. To bi ovu granu poljoprivrede podiglo na respektabilan nivo. Želim kazati da u pčelarstvu nije samo važan med, nego i pčela kao vrlo značajan insekt u biodiverzitetu. To su prepoznale sve uređene zemlje Evropske unije, vrijeme je da i mi to primijenimo, zbog nas, ali i generacija koje dolaze – kazao je Deljo. (Faktor)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,