Ponedjeljak, 19. August 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Parlament BiH zabilježio najgori rezultat rada: Novčane naknade za kašnjenje i svađe

Ozbiljan zastoj na evropskom putu BiH, sporost u realizaciji mjera iz Akcionog plana reformske agende, mali broj zakona, kontinuirana nestabilnost i gubitak parlamentarne većine, te prerano započeta predizborna kampanja za opće izbore, obilježili su rad vlasti na državnom nivou u prošloj godini.

Iz Centara civilnih inicijativa danas su istakli kako “guranje problema pod tepih” vodi ka mogućoj blokadi države nakon izbora. Podsjetili su kako je BiH jedina evropska država koja sistemski, svojim najvišim zakonodavnim aktom krši ljudska prava svojih građana.

“Upravo se iz odnosa političara prema presudama Evropskog suda za ljudska prava, koje se godinama ne provode, vidi sva licemjernost ovdašnje politike, njena nezainteresovanost za civilizacijske vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i opsjednutost isključivo ličnim i uskostranačkim interesima”, rečeno je na konferenciji.

Tokom prošle godine Parlamentarna skupština usvojila je samo 11 zakon što je najgori rezultat u posljednjih 11 godina. Kako kažu iz CCI-a, od planiranih 49 zakona usvojeno samo osam što znači da je realizacija planiranog u 2017. godini bila svega 16,3 posto. Preciznije, Parlamentarna skupština nije realizovala 48 posto zakonodavnih obaveza.

“Zbog izuzetno malog broja usvojenih zakona u posmatranom periodu, posebno je do izražaja došao problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona, prema kome je PSBiH specifična u svjetskim okvirima. PSBiH je poznata po tome da joj je broj odbijenih zakona, najčešće vrlo blizu broju usvojenih, a da ga u nekim momentima i prelazi. U 2017. godini oboren je identičan broj zakona, koliko ih je i usvojeno, u ovoj godini – 11, od čega tri u Domu naroda, a osam u Predstavničkom domu”, kazali su.

Oba doma PSBiH su kasnila s usvajanjem orijentacionih planova rada i u mjesto da to učine do kraja 2016. godine, oni su to učinili u martu 2017. godine. Isto se ponovilo i u 2018. godini.

Iz CCI-a ističu kako se kasnilo i s usvajanjem budžeta koji je, umjesto do kraja 2017. godine, usvojen 15. januara ove godine u Predstavničkom domu, a 25. januara ove godine u Domu naroda.

“Budžet ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri specifične potrebe ženskog dijela populacije. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma PSBiH u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i uz podršku Ureda UN Women u BiH, organizovala je krajem 2017. godine sjednicu o temi ‘Kako do rodno odgovornog budžeta: uloga parlamenata’. Na istoj je istaknuta konstatacija da je manje zastupljeni pol do sada bio manje ili nikako obuhvaćen budžetom, te da se mali dio sredstava izdvaja za nova radna mjesta žena, njihovu edukaciju, za porodilje, vantjelesnu oplodnju, za izgradnju sigurnih kuća… Stoga je važno da se u procesu donošenja budžeta na svim nivoima vlasti vode kvalitetne javne rasprave, kako bi žene bile u mogućnosti ukazati na probleme sa kojima se susreću, te zatražiti sredstva u budžetu za rješavanje tih problema”, kazali su iz CCI-a.

Ono što ne čudi jeste da u Predstavničkom domu PSBiH nije bilo spremnosti za nastavak aktivnosti na stvaranju pretpostavki za izradu zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH. Dom naroda je na sjednici 4. maja 2017. godine usvojio Zaključak o formiranju Interresorne radne grupe za izradu spomenutog zakona, ali je on odbijen na sjednici Predstavničkog doma 13. septembra prošle godine.

Program integriranja BiH u EU još nije donesen iako je pretpostavka ispunjena nakon usvajanja mehanizma koordinacije evropskih integracija BiH 2016. godine. Riječ o strateškom dokumentu u kojem se treba naći pregled svih obaveza BiH, njihova dinamika i plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU i procjenu troškova realizacije tog programa.

IZ CCI-a podsjećaju da BiH još nije ispunila obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici jer nije usvojila zakon o regulatoru električne energije i plina na državnom nivou. Iako je zakon usaglašen na nivou državnih i entitetskih vlasti, entiteti ga koče. BiH je prije tri godine zbog neusvajanja ovog zakona dobila sankcije.

“Ukupna primanja poslnika i delagata u Ps BiH i dalje su nesrazmjerna sa socio-ekonomkom situacijom u BiH kao i ostvarenim rezultatima ove institucije.

Tokom 2017. godine nije bilo promjena kada su u pitanju plate i ukupna primanja članova oba doma PSBiH, što znači da se, njihova ukupna primanja kreću u rasponu od 4.800 do 6.500 KM.

CCI smatra da, uprkos činjenici da su značajno smanjene ili ukinute određene dosadašnje beneficije, koje su imali bh. parlamentarci, još uvijek postoji prostor za dodatne promjene, što bi značilo, prije svega, usklađivanje njihovih plaća sa tzv. ”evropskim standardom”, tj. da iste iznose najviše 3-3,5 prosječne mjesečne plate zaposlenih u BiH. Time bi se plate političara, u izvjesnom smislu, dovele u vezu sa rezultatima njihovog rada. Odnosno, mogle biti povećane kada bh. vlasti uspiju osigurati ekonomski razvoj, veće investicije, otvaranje novih radih mjesta i bolje plaće zaposlenih u BiH”, istaknuto je.

Kao pozitivna stvar istaknut je transparentan rad PS BiH.

S druge strane, loša funkcionalnost bh. vlasti na različitim nivoima, razilaženje i sporost u usaglašavanju odluka kroz mehanizam koordinacije, došli su do izražaja kod kreiranja odgovora na Upitnik EU. Prolongirani su nekoliko puta. Dok su Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji trebala četiri mjeseca, Hrvatskoj tri, a Srbiji dva mjeseca, BiH je to uspjela tek nakon 15 mjeseci.

U prošloj godini se nije “proslavilo” ni Vijeće ministara BiH. Utvrdili sud 27 zakona od čega se trećina odnosi na set zakona o akcizama koji su tri puta zaredom utvrđivani. Prvi put su povučeni, drugi put odbijeni u Predstavničkom domu, a treći put usvojeni zahvaljujući formiranju nove parlamentarne većine samo u tu svrhu. Od 27 zakon, u PS iH ih je usvojeno samo pet, pet ih je odbijeno i povučeno iz procedure, jedan vraćen na doradu, pet ih još u proceduri, a šest ih nije ni zavedeno u parlamentarnu proceduru.

“Aktuelni saziv VM BiH znatno je gori u realizaciji zakonodavnih aktivnosti od bivših saziva u uporednim periodima. Saziv VM iz 2009. godine je utvrdio 65 zakona, što je 2,5 puta više od aktuelnog. Broj utvrđenih strategija je najniži u aktuelnom mandatu – samo četiri u 2017. godini. Još nema strategija o zapošljavanju, saradnji s iseljeništvom, reforme zdravstvenog sistema, razvoja energetskog sektora…”, kažu iz CCI-a.

Zbog vlasti koja je izgleda sama sebi svrha, BiH je izgubila desetine milione eura pomoći poljoprivrednicima iz predpristupnih fonodava EU jer su Strategiju ruralnog razvoja usvojili tek početkom ove godine.

“Tako BiH više neće biti jedina zemlja u regiji koja ne povlači novac iz pretpristupnih fondova za svoje poljoprivrednike, s obzirom da je proteklih godina, zbog nepostojanja navedene strategije, ugrožavala vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i skoro petinu radnih mjesta, koliko ih, po procjenama, ima u sektoru poljoprivrede. No, to je već priča o nerazumnoj politici koja vlastite građane čini žrtvom i koja se lako odriče njihovog dobra, ali svojih interesa, konformizma i budžetskih povlastica ne”, kazali u iz CCI-a.

Pogoršanje međusobnih odnosa unutar vladajuće koalicije ambiciozni program rada kojim je planirana realizacija 100 razvojno-investicijskih projekata, posvećenost procesu eurointegracija, ispunjavanju obaveza iz Partnerstva za mir kao i unapređenje regionalne i međuanrodne saradnje, program je postao spisak lijepih želja. Od 42 planirana, usvojeno je tek osam zakona. Od 10 planiranih strategija usvojene su samo dvije. Nije usvojena strategija za borbu protiv diskriminacije.

“Zanimljivost je da strategiju za borbu protiv diskriminacije trebaju donijeti institucije koje i same vrše diskriminaciju – Vijeće ministara BiH na polnoj osnovi, a Parlamentarna skupština BiH na nacionalnoj. Podsjetimo, naime, da Vijeće ministara BiH krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da je najmanja zastupljenost jednog pola u sastavu institucije 40 posto, a PSBiH i dalje krši presudu Međunarodnog suda za ljudska prava i u Domu naroda PSBiH još nema mjesta za pripadnike tzv. Ostalih”, istakli su.

Nije bilo značajnog pomaka u realizaciji mjera plana reformske agende i od 34 generalne mjere realizirano je 19. Kao pozitivina stvar iz CCI-a istakli su kako su značajno popravili odnos prema poslovničkoj obavezi odgovaranja na poslanička pitanja te su oddgovorili na 351 od 442 postavljena pitanja.

“Ovo je najbolji godišnji rezultat u pogledu dostavljanja odgovora na postavljena poslanička pitanja u Predstavničkom domu PS BiH u posljednjih 11 godina, koliko CCI obnaša monitoring rada PS BiH. A slična situacija je i sa Domom naroda, gdje je procenat odgovorenih pitanja 86 posto”, kaazli su.

CCI poručuju kako je potrebno u izmjene izbornog zakona uvrstiti mogućnost raspisivanja vanrednih izbora kako institucije ne bi bile zarobljene stranačkim sukovima, a građani taoci, te da se poštuju zakoni, Ustavi i odluke ustavnih sudova. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,