Prvi globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena koji je usvojen prošle godine u Parizu, doprinio je stvaranju mogućnosti da se u periodu do 2030. godine u nova tržišta kroz „pametne projekte“ u oblasti klimatskih promjena uloži i do 23 biliona dolara, pokazuje nova studija koju je danas objavila Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupe Svjetske banke.

Od decembra 2015. godine do sada, 189 zemalja je dostavilo nacionalne planove za sprovođenje konkretnih klimatskih akcija s ciljem da agresivnije odgovore na klimatske promjene, kroz projekte obnovljivih izvora energije, gradova sa niskom emisijom ugljenika, povećanje energetske efikasnosti, održivo gazdovanje šumama i „klimatski pametnu“ poljoprivredu, prenosi Fena.

Ovi planovi predstavljaju jasan putokaz za investicije čiji će cilj biti izgradnja infrastrukture otporne na klimatske promjene i moći da kompenzuju veća početna ulaganja kroz povećanu efikasnost i uštede na gorivu.

Međunarodna finansijska korporacija planira do 2020. godine da poveća obim investicija u ovu oblast na 28 posto ukupnih godišnjih ulaganja i obezbijedi dodatnih 13 milijardi dolara od drugih investitora, saopćeno je iz IFC-a.

Neke od preporuka vladama su da nacionalne obaveze preuzete Pariskim sporazumom obuhvate svojim razvojnim strategijama i budžetskim procesima i poboljšaju investicionu klimu za pametne industrije za ublažavanje klimatskih promjena, kao i da javna sredstva koriste za smanjivanje rizika i obezbijeđivanje podrške za realizaciju projekata, s ciljem mobilisanja privatnog kapitala.

Polazeći od preuzetih obaveza zemalja u vezi sa klimatskim promjenama i temeljnih opredjeljenja 21. zemlje s tržištima u nastajanju, u studiji IFC-a navode se sektori sa najvećim potencijalom za ulaganja u svakom regionu.

U regionu istočne Azije i Pacifika utvrđene su najveće potrebe u sektoru zelene gradnje, a investicioni potencijal Kine, Indonezije i Filipina za ulaganja u „pametne projekte“ iznose 16 biliona dolara.

Na drugom mjestu je region Latinske Amerike i Kariba, u kojem su najveće potrebe za ulaganjima u sektoru održivog saobraćaja, a investicioni potencijal Argentine, Brazila, Kolumbije i Meksika dostiže 2,6 biliona dolara.

Mogućnosti za ulaganja u Južnoj Aziji su najizraženije u sektoru razvoja infrastrukture otporne na klimatske promjene, a investicioni potencijal Indije i Bangladeša iznosi 2,5 biliona dolara.

U regionu Subsaharske Afrike, ukupan investicioni kapacitet iznosi 783 miliona dolara, sa najizraženijom potrebom za ulaganja u čistu energiju u Obali Slonovače, Keniji, Nigeriji i Južnoafričkoj Republici.

Najveća tržišta u regionu istočne Evrope – Rusija, Srbija, Turska i Ukrajina imaju kombinovani investicioni potencijal od 665 milijardi dolara, uglavnom u sektoru energetske efikasnosti i zelene gradnje.

Procjenjuje se da ukupan investicioni kapital u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike, uključujući Egipat, Jordan i Maroko, iznosi 265 milijardi dolara, od čega više od jedne trećine čine potrebe za obnovljivim izvorima u proizvodnji električne energije, a 55 posto (146 milijardi dolara) iznose potrebe za projektima izgradnje „pametnih“ zgrada, održivog saobraćaja i rješenja za upravljanje otpadom, navodi se u saopćenju IFC-a. (Tuzlanski.ba)