Ugovori za finansiranje izgradnje regionalne sanitarne deponije potpisani su danas u Živinicama, a planirano je da se tim projektom riješi dugogodišnji problem s otpadom u Živinicama, Banovićima i Kladnju.
Kako je istaknuto, na taj način bit će uveden standard upravljanja otpadom, te će se unaprijediti i približiti standardima Evropske unije.
Za projekt izgradnje deponije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila je kreditno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) čime je osigurano pet miliona eura, dok je EBRD osigurala tri miliona nepovratnih sredstava za ovaj projekt.
Šefica Ureda EBRD-a u BiH Manuela Naessl pojasnila je da će biti izgrađena sanitarna deponija i reciklažno dvorište, a u pitanju je jedna od šest sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini.
Sanitarna deponija će biti u vlasništvu općina Kladanj, Banovići i grada Živinice, ali će biti smještena na području Živinica, na površinskom kopu Višća koji se nalazi na granici s općinom Banovići. Očekuje se da sredstva ubrzo budu operativna, da bi se moglo pristupiti konkursnoj proceduru za odabir izvođača radova.
Gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković kaže da su se potpisivanjem tog ugovora stekli preduvjeti da se potpišu ugovori sa izvođačima radova, dodajući da bi rok za izgradnju deponije trebao biti 13 mjeseci.
Načelnik Kladnja Jusuf Čavkunović izrazio je nadu da će nakon ove prve faze procedura izgradnje ići brže te da će se u okviru druge faze preći u izdvajanje otpada koji ima upotrebnu vrijednost.
Taj projekt, smatra načelnik Banovića Mithat Husić, nema alternativu budući da će u narednih 50 godina biti riješeno pitanje otpada na području triju općina, a osim toga radi se o značajnom projektu za cijeli Tuzlanski kanton.
Osim problema zbrinjavanja otpada, u drugoj fazi ova bi deponija mogla riješiti i problem grijanja u Živinicama, a direktor Javnog preduzeća EKO Sep Živinice Selmir Šljivić naglašava da će u reciklažnom dvorištu biti postrojenje koje će raditi na čvrsti otpad i proizvoditi električnu energiju ili toplu vodu.
Budući da su Srebrenik i Lukavac također izrazili interes za korištenje te deponije, od projekta bi direktnu korist trebalo imati oko 180.000 stanovnika Tuzlanskog kantona. (Fena)
