Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini i brojni pojedinci pozvali su Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH da što prije povuče odluku da se zaposlenim u pravosudnim institucijama zabrani nošenje vjerskih obilježja, javlja Anadolu Agency (AA). 

“U proteklih nekoliko dana javnost je uznemirila informacija da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH donijelo odluku da se zaposlenim u pravosudnim institucijama zabrani nošenje vjerskih obilježja. Ovom odlukom su navodno pogođene i same stranke pred pravosudnim institucijama. Imajuću na umu dalekosežno prisustvo vjere u javnom i političkom životu, ova odluka se na prvu može pozdraviti. Bosna i Hercegovina je sekularna država i kao takva trebala bi promovisati jasno odvajanje religije i države”, navodi se u saopćenju Sarajevskog otvorenog centra, Udruženja Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo i Fondacija Cure Sarajevo i brojnih pojedinaca.

Navodi se da kada se odluka VSTV-a analizira, dolazi se vrlo brzo do zaključka da se ovdje radi o protivustavnoj odluci.

“Iako se radi o načelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje nošenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u svojoj srži sadrži jasne elemente indirektne diskriminacije, s obzirom da ovako definisana norma pogađa ponajviše i možda isključivo žene-muslimanke koje nose hidžab/maramu, imajući na umu da je ovo vjersko obilježje jasno i direktno vidljivo, za razliku od drugih vjerskih obilježja”, podsjećaju potpisnici.

Naglašavaju da Ustav Bosne i Hercegovine zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine je zabranjena indirektna i direktna diskriminacija na različitim osnovama, između ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti.

“Pokrivanje se ne može reducirati samo na vjersko obilježje ili simbol, nego se ovdje radi o identitetu žena koje pripadaju islamskoj vjeroispovijesti. Ukoliko se želi regulisati pitanje nošenja vjerskih obilježja, onda pozivamo VSTV da prije toga provede široku javnu raspravu, da jasno analizira da li je takva regulacija neophodna u jednom demokratskom društvu i koji je cilj koji se želi postići”, stoji u saopćenju Sarajevskog otvorenog centra, Udruženja Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo i Fondacija Cure Sarajevo i brojnih pojedinaca. (Tuzlanski.ba)