Ni dvije i pol decenije od završetka rata, BiH nije očišćena od mina. Strategije koje su to obećavale nisu ispoštovane, a nesreće prouzrokovane minama i dalje su tužna realnost.

– Ljudski faktor je najveći problem. Taj rizikofaktor svaki deminer nosi sa sobom i svaki od njih zna da ulazi u opasno područje. Problemi se događaju kada demineri krenu da rade rutinske stvari gdje dolazi do kršenja deminerske procedure. To je najveći uzrok nesreća koje se događaju u minskom polju – rekao je za BHRT Amer Skenderagić, instruktor za obuku pasa za deminiranje.

Oružane snage BiH ostvaruju svoj godišnji plan deminiranja, ali to je samo trećina ukupnog plana BiH.

– Sama činjenica da Oružane snage BiH nisu do sada imale nikakvih problema u toku samog deminiranja, same za sebe govore koliko se pripremama i obuci deminerskog osoblja prije uključivanja u deminerska radilišta poklanja pažnja – dodao je pukovnik Nail Suljić, komadant Deminerskog bataljona Oružanih snaga BiH.

U opremu i ljude mnogo je uloženo, ali i jednog i drugog uvijek fali, kaže direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović, koji, poučen sudbinom ranijih Strategija koje su predviđale da će BiH još prije 10 godina biti čišćena od mina, realnije sagledava najnoviju procjenu da će taj posao biti završen do 2025. godine.

– Ukoliko svi na nivou vlasti unutar BiH ne daju maksimalan doprinos, bojim se da će i ova strategija ostati samo jedno “mrtvo slovo na papiru” i da ćemo još dugo živjeti sa minama – kaže Obradović.

Ni profesionalci koji prate svjetske trendove i nastoje ponuditi opremu, sredstva i pomagala koja mogu ubrzati deminiranje nisu optimistični da će sve biti završeno za šest godina.

– Sporo se raspisuju tenderi i onda vrijeme prolazi kada recimo sezona počinje u martu do septembra ili oktobra – dodaje Skenderagić.

U mino-incidentima širom BiH stradalo je 1.758 ljudi, a procjenjuje se da je i 24 godine od završetka rata u opasnosti još oko pola miliona ljudi. (Tuzlanski.ba/Video: BHRT)