Medjii imaju obavezu obavještavati javnost o temama koje se tiču govora mržnje, na način da se neprikladan govor kritički propituje i dekonstruiše u programima elektronskih medija u BiH, istakli su sudionici inter-profesionalnog okruglog stola koji je završen danas na Jahorini.
Rečeno je da je primjena profesionalnih međunarodnih standarda i normi o govoru mržnje, kao i poštivanje novinarskih kodeksa i zakona u kreiranju programa prepostavka za odbranu novinara i medija od potencijalnih tužbi pred sudovima, saopćeno je iz Udruženja BH novinari.
Pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović rekao je da su diskriminacija i govor mržnje usko povezani, jer su u njihovoj osnovi stereotipi i predrasude. Konstatujući kako u BiH nemamo veliki izražen govor mržnje u sadržajima tradicionalnih medija, Halilović je naglasio da se “govor mržnje najvećim dijelom preselio na komentare u online sferi i najčešće ima dimenziju nacionalne i vjerske netolerancije”.
– Važno je razlikovati govor mržnje i ono što potpada pod slobodu izražavanja i može biti ograničeno u zakonski određenim izuzecima – rekla je sutkinja Kantonalnog suda Sarajevo Svjetlana Milišić-Veličkovski.
Pored toga, postoji i potreba harmonizacije krivičnih zakona na nivoima entiteta, odnosno izmjene Krivičnog zakona FBiH po uzoru na isti zakon u RS-u koji jasno definiše govor mržnje i zakonske sankcije ako se on prenosi putem medija, naveo je tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sanin Bogunić.
Predstavnica Koalicije za borbu protiv govora mržnje u BiH Vladana Vasić je govorila o važnosti monitoringa medija i prijavljivanja slučajeva govora mržnje nadležnim institucijama, kao što su Regulatorna agencija za komunikacije i pravosudne institucije, što je jedna od aktivnosti Koalicije.
– U tradicionalnim i novim medijma problem su novinarski sadržaji koji imaju govor mržnje, a posebno ako je on usmjeren prema manjinskim grupama kao što su migranti i izbjeglice, LGBT i žene – rekla je Vasić i dodala kako mediji trebaju biti više kritični prema govoru mržnje u javnom prostoru i kritički se odnositi prema njemu, na način da će biti javno osuđen kao neprimjeren govor ali i kao krivično djelo u pojedinim slučajevima.
Na kraju dvodnevne diskusije u kojoj je sudjelovalo 30–tak predstavnika regulatora elektronskih medija, javnih i privatnih RTV stanica, sudija, tužitelja, advokata, aktivista civilnog društva i medijskih stručnjaka, zaključeno je kako mediji mogu doprinijeti promjeni javne komunikacije te je potrebno insistirati na profesionalnom izvještavanju i konstantnoj edukaciji novinara i urednika.
Pored toga, istaknuta je potreba reforme javnih servisa ali i obrazovnog sistema kroz uvođenje predmeta medijske pismenosti. Preporučeno je i promovisanje borbe protiv govora mržnje kroz javne kampanje, kao i pooštravanje kaznenih mjera za širenje govora mržnje u tradicionalnim i novim medijima.
U okviru debate predstavljena je i publikacija “Medijske regulatorne agencije i govor mržnje” koja se bavi govorom mržnje u elektronskim medijima u državama zapadnog Balkana, čiji su autori stručnjaci za pitanje regulacije i eksperti regulatornih agencija iz Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Srbije.
Dvodnevnu debatu na Jahorini organizovali su Udruženje BH novinari, Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize u oblasti slobode govora u medijima Jugoistočne Evrope, koji finansijski podržava Evropska unija. (Fena)
