Subota, 4. Decembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Održano predavanje “Recite ne antivakserima – vakcina vam spašava život”

Preuzmite sliku

U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ predavanje na temu “Recite ne antivakserima – vakcina vam spašava život” održaka je akademkinja prof. dr. Zehra Dizdarević.

Uvodničar Akademik prof. dr. Enver Raljević je najprije govorio o značaju vakcinacije protiv oboljenja Covid 19 i ukazao na ozbiljnosti pandemije korona virusom.

“Covid 19 je zahvatio cijelu planetu sa ogromnim brojem oboljelih i preko 5.000.000 umrlih. U BiH je teška situacija a stopa smrtnosti stanovništva među oboljelima je vodeća u Evropi. Jedina prava opcija u savlađivanju bolesti je vakcinacija. Historijski je dokazano da su masovnom upotrebom vakcinacija nestale najopasnije zarazne bolesti”, rekao je Raljević.

“Prema engleskim statističkim podacima, smrtnost vakcinisanih osoba od Covida 19 je 32 puta manja u odnosu na nevakcinisane osobe. Potrebno je pokrenuti i omogućiti masovnu vakcinaciju uz detaljna medicinska objašnjenja o značaju i prednosti zaštite stanovništva. Za sada je u našoj zemlji broj vakcinisanih u velikom zaostatku za drugim evropskim zemljama”, podvukao je akademik Raljević.

U svom predavanju akademkinja prof. dr. Zehra Dizdarević je istakla da je vakcinacija kontrolisana aplikacija antigena-patogena (virusa) radi aktivacije mehanizma aktivne imunizacije u organizmu.

“Imune ćelije organizma zapamte antigene ranije unešene vakcinom te u slučaju infekcije koja ustvari znači slučajan i nekontrolisan unos patogena i njegovih antigena u organizam on sam počinje da stvara odgovarajuća antitijela i tako uništava odgovarajuće viruse u organizmu. Otkriće vakcine protiv karantenskih bolesti i njihova racionalna upotreba je osnova savremenog razvoja javnog zdravstva i jedno od velikih dostignuća medicine”, izjavila je prof. dr. Dizdarević.

Kroz prezentaciju akademkinja Dizdarević je iznijela činjenice o Covidu 19. Virusi su građeni od genetskog materijala koji je virulentan (zarazan) a čine ga nukleinska kiselina (RNK ili DNK) i proteinski omotač (kapside) sa antigenima tipičnim za određeni virus.

  • “Virusi nemaju dvije bitne osobine živog organizma. Nedostaje im sopstveni metabolizam i ne mogu se sami razmonožavati, te trebaju živu ćeliju napadnutog organizma da bi se razmnožavali odnosno replicirali. Za Covid 19 ne postoji specifičan antiviralni lijek. Antibiotici se često koriste čak i kod primarnih virusnih pneumonia. Drugi lijekovi koji se promoviraju ili spominju u različitim medicinskim izvještajima čak i u medicinskim časopisima su agresivni, i mogu da dovedu do niza nus efekata”, kazala je.

    “Respiratori (ventilatori) omogućuju mehaničku ventilaciju koja može u potpunosti ili djelomično zamjeniti funkciju pluća. Pravilan naziv je mehanički ventilator. Pandemije u prošlosti su bile gore: pandemija španske gripe, azijska gripa, honkongška gripa, svinjska gripa (H1N1). Kolektivni imunitet znači da postoji imunitet najvećeg broja populacije na neki patogen bilo zbog infekcije ili infektivne bolesti. Vakcinacije je najvažnija za razvoj kolektivnog imuniteta”, istakla je akademkinja Dizdarević.

    Trenutno na tržištu postoje dvije osnovne grupe Covid 19 vakcine koje su bazirane na savremenoj vakcinalnoj tehnologiji. To su vakcine sa informacionom (eng. messenger) ribonukleinskom kiselinom (iRNK/mRNK) – Pfizer, Moderna, vakcine sa viralnim vektorom AstraZeneca, Sputnik V, Johnson & Johnson, te zasebne kineske vakcine, kod kojih se koristi nešto starija tehnologija inaktiviranog virusa (mrtve vakcine).

    Prof. dr. Dizdarević kazala je da za sada jedino kod AstraZeneca postoje određene dileme koje su u Evropi povezane sa povećanom incidencom stvaranja krvnih ugrušaka.

    Mišljenje akademkinje Dizdarević je vakcinisati se, vakcinisati se, vakcinisati se uz epidemiološke mjere zaštite. Bez obzira koja je vakcina, najvažnije je da se vakcinišemo i da spriječimo nastanak infektivne bolesti, da spriječimo prenos na druge a i ako se oboli pod vakcinom klinička slika je blaža, redgenske promjene slabijeg intenziteta.

    Vrijeme će pokazati efikasnost svega navedenog, zaključila je akademkinja Dizdarević.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje