Ponedjeljak, 20. August 2018.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Između nacionalnog državljanstva i Europskog tržišta

Razgovarali smo sa advokatom Almom Prnjavorac, pravnim ekspertom za pitanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Recite nam, šta mislite o emigraciji BiH stanovništva u zadnjem desetljeću, te o budućem periodu:

Podaci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH pokazuju da van BiH živi 1.350.000 emigranata, što čini oko 35 posto ukupne populacije BiH. Ovi podaci za većinu država ne obuhvataju mlađe osobe, odnosno osobe koje su rođene van BiH.

  • ADVOKAT
  • Advokat: Alma Prnjavorac

    S obzirom na to da ne postoje precizni podaci o odlasku mlade i visokoobrazovane radne snage iz BiH, kao primjer mogu poslužiti pokazatelji Svjetske banke iz 2000. godine, prema kojima je procenat visokoobrazovani koji su emigrirali iz BiH iznosio 23,9 %, što BiH stavlja na drugo mjesto u Evropi”. Međutim, državljanstvo neke druge zemlje uzeo je znatno veći broj Bosanaca i Hercegovaca od onoga broja koji se pominje u medijima, s obzirom da većina zemalja ne traži odricanje od bh. državljanstva, a tu je i moratorij iz 2004.g. na primjenu zakonske odredbe u trajanju od 10 godina, koji je donio Ured visokog predstavnika za BiH, koja se odnosi na spornu zakonsku odredbe o gubitku BiH državljanstva, ukoliko se stekne državljanstvo neke druge države, koja ne zabranjuje dvojna državljanstva.

    Da li mislite da će se administrativna taksa za odricanje od BiH državljanstva uskoro biti niža, jer sada je jako visoka:

    Administrativna taksa državi BiH će se smanjiti za minimalno 50% u narednoj godini do dvije. Lično sam istakla poslaniku u Skupštini BiH da je taksa enormno visoka i da je nerazumno opterećenje našim državljanima, koji žele drugo državljanstvo.

    U kojoj godini je bilo najviše odricanja i kako ocjenjujete naredne godine?

    Najviše odricanja od državljanstva BiH je bilo 2003 godine, ocjenjujem da će se u svakoj narednoj godini taj broj znatno smanjivati, te da će mnogo države u budućnosti omogućiti dvojna državljanstva, tako da naši državljani Bosne i Hercegovine, više neće biti primorani da se odreknu svoga državljanstva da bi prihvatili državljanstvo neke druge države.

    Da li je u godinama prije 1999 dolazilo do dodjele BiH državljanstva „sumnjivim licima

    Ranije su važili drugi zakoni, npr oko 1995. godine od strane MUP-a RBiH i to po tada važećem Zakonu o državljanstvu, preuzetom iz bivše SR BiH: “Bilo je dovoljno izraziti želju za bh. državljanstvom, zakleti se na lojalnost ovoj zemlji i donijeti dokaze o nekažnjavanju u BiH, pa da postanete državljanin BiH. Mnogo državljanstva tako dodjeljena su se kasnije poništavala.

    Da li se naši građani odlučuju za povratak u državljanstvo BiH?

    Kod nekih postoji interes da ga vrate, takođe vidi se to po evidencijama stranaca za prijavu boravka u BiH. Tako imate slučajeva da se osobe rođene u BiH prijavljuje kao stranac da bi ponovno stekla državljanstvo BiH. A zbog rođenja i znanja jezika imaju olakšane uslove konzumiranja tog prava s obzirom na to da se cijeni kako su u stanju brzo da se integriraju u bh. društvo. Imamo puno osoba koje su stekle penziju negdje drugo i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i tu ponovno žive”, No povratak državljanstva BiH nije tako lagan i jednostavan za sada.

  • pasos-njemacka-bih4
  • „Omiljeno jelo bračnog partnera kao uvjet za državljanstvo“

    U Njemačkoj, ako ste “uzoran radnik i građanin“, možete nakon određenog vremena dobiti njeno državljanstvo. Ali ako ne znate šta vaš bračni partner najviše voli da jede, državljanstvo vam se može oduzeti. Šalu na stranu, ali njemačka je vlada zadnjih godina poduzela veoma oštre mjere prema onim našim građanima koji su, radi sticanja njemačkog državljanstva, sklopili fiktivni brak. Njima u kontrole dolaze razne komisije i tada “bračni parovi” ima da odgovaraju kao na kvizu, na otprilike ovakva pitanja: šta vaš muž najviše voli da jede, koji mu je omiljeni glumac, gdje ste bili za prvu godišnjicu braka, ko je njegov najbolji prijatelj, kako mu se zovu roditelji, s kim se najviše druži na poslu i sl.

    Kako se gleda na državljanstvo po međunarodnom pravu?

    Prema međunarodnim načelima, smatra se da se pitanja državljanstva ubrajaju u unutrašnju odnosno isključivu nadležnost države. Državljanstvo je pravni odnos javno – pravnog karaktera između fizičkog lica i suverene države na osnovu koga to lice ima status državljanina, odnosno pravna veza koja neko lice vezuje za neku državu. Svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njezino državljanstvo. Država je slobodna da dodijeli svoje državljanstvo kome god hoće i međunarodno pravo je u tome ne ograničava. Dakle, svaka država, kada određuje da li je jedno lice njen državljanin, to vrši na osnovu svojih propisa o državljanstvu i obratno, na osnovu svojih pravnih pravila o državljanstvu ona ne može određivati vezu sa državljanstvom između jednog fizičkog lica i strane države. Iako u međunarodnom pravu nije prihvaćena doktrina o tzv. neraskidivoj privrženosti, koja bi državu sprečavala da neko lice otpusti iz svoga državljanstva suprotno njegovoj volji, u pravilu samo izuzetno se dopušta državama da nekoga svog građanina liše državljanstva protiv njegove volje.

    Članak preuzet uz dopuštenje autora

    Vezani članci: Ustavni sud BiH poništio odredbe Zakona o državljanstvu BiH

     

     

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje