Danas se u Bosni i Hercegovini, ali i van nje, obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine kada su vlasti grada Prijedora stanovnicima nesrpske nacionalnosti naredile da oko ruke nose bijele trake i da na prozore svojih kuća vješaju bijele zastave.
Građanima srpske nacionalnosti istovremeno je, putem lokalne radio-stanice, upućivan poziv da se pridruže “svojoj vojsci i policiji u potrazi za ekstermistima”.
– Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice – zaprijećeno je u toj poruci.
Tog dana je i zvanično počela kampanja sistematskog vršenja zločina, u kojoj su provedene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori. Konačan ishod bilo je protjerivanje više od 90 posto Bošnjaka i Hrvata sa područja opštine Prijedor, te ubistvo 3.176 osoba iz tog kraja, među njima i 102 djeteta.
Kroz koncentracione logore Omarska, Trnopolje i Keraterm prošle su desetine hiljada ljudi nad kojima su vršene masovne egzekucije, silovanja i razni drugi oblici tortura, koji će u Haškom tribunalu biti presuđeni kao zločini protiv čovječnosti.
Udruženja preživjelih žrtava 2012. godine pokrenula su kampanju Dan bijelih traka kao globalni poziv na solidarnost sa žrtvama masovnih zločina u ovom kraju, ali i širom svijeta, kojima se uskraćuje pravo na sjećanje. (BHRT)
