Bosna i Hercegovina će uskoro dobiti dodatna pitanja na Upitnik kojeg je predala 28. februara. Prema trenutnim informacijama riječ o 500 dodatnih pitanja.

Direktor Direkcije za Evropske integracije BiH Edin Dilberović potvrdio je za Radiosarajevo.ba da bi Evropska komisija dodatna pitanja mogla poslati do ljetne pauze.

Na upit do kada se Briselu mogu poslati odgovori na nova pitanja, Dilberović kaže da se dinamika tek može sagledati kad pitanja pristignu.

Inače, bh. vlasti su predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru 28. februara ove godine predale 3.242 odgovora na Upitnik, tokom njegove zvanične posjete Sarajevo,što predstavlja konsenzus svih nivoa vlasti za oko 94 posto odgovora.

Treba podsjetiti da su bh. vlasti još 9. decembra 2016. godine u Sarajevu od evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna dobile Upitnik Evropske komisije. A tek godinu, dva mjeseca i 19 dana dakle upuno 446 dana BiH je trebalo da Upitnik i završi.

Pitanje je da li će bh. vlasti u jeku predizborne kampanje, zatim izbora, te formiranja vlasti, moći uopće odgovoriti na dopunska pitanja do kraja godine, kako se i očekuje.

“Naravno, odgovorit ćemo i na dodatna pitanja o zahtjevu na članstvo i dodjeli statusa kandidata i nadamo se da će to biti do kraja 2018. godine, da bi se sačuvao ritam i da bi se sačuvao entuzijazam u BiH”, rekao je nedavno predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tokom posjete Evropskog vijeća BiH Donalda Tuska.

Odgovarajući na pitanje da li BiH trenutno izvršava svoje obaveze u procesu EU integracija, Dilberović za Radiosarajevo.ba kaže da sastanci tijela formiranih na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjU (SSP) pokazuju provođenje tog sporazuma bez većih poteškoća. On napominje da je SSP jedini ugovorni odnos koji EU i BiH sada imaju.

Dilberovića su iz spomenutog portala upitali i šta će biti ukoliko se ne usvoje potrebne izmjene Izbornog zakona BiH do izbora, odnosno da li nam to u daljem procesu EU integracija može predstavljati kamen spoticanja.

“Nijedno zakonsko rješenje ili odsustvo zakona ne može samo po sebi biti prepreka integraciji, jer ona nije svedena na to. Prepreka može biti odsustvo političke odgovornosti da reforme budu provedene ili manjak interesa društva da se u cjelosti preobrazi u skadu sa standardima EU”, rekao je Dilberović.

Treba napomenuti da su sve države u susjedstvu koje suokončale ili su u procesu EU integracija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija dobile dodatna pitanja na njihove odgovore. Kada je riječ o Srbiji, ova zemlja je, naprimjer, na 2400 originalnih pitanja morala odgovoriti na dodatnih 600.

O tome koliko je BiH trenutno zainteresirana da ispunjava obaveze iz EU procesa govori informacija da nedavna sjednica Zajedničke komisije za europske integracije Parlamenta BiH na kojoj je trebao biti razmatran Privremeni izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu, nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Zanimljivo je da je tada predsjedavajući Komisije Nikola Lovrinović novinarima rekao kako vjeruje da Evropska komisija neće imati potrebe za dopunskim pitanjima za BiH. (Tuzlanski.ba)