Srijeda, 19. Januara 2022.
Tuzlanski.ba logo

Njemačka: Tokom panel diskusije došlo do svađe među političarima iz regije

Preuzmite sliku

Ono što je trebalo biti mirno predstavljanje reformskih napredaka zemalja Zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji na kraju redovne konferencije radne grupe za jugoistočnu Evropu njemačkog ogranka Aspen instituta, pretvorilo se u otvoreni sukob između predstavnika Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine.

Panel rasprava je možda tempirana u krivo vrijeme, upravo na dan kada je Kosovo prema Srbiji i Bosni i Hercegovini uvelo carine u visini od 100 posto. No na početku panela punog naziva „Prepreke na putu ka Evropskoj uniji: kako udahnuti novi život reformskom procesu na Zapadnom Balkanu?” sve je još djelovalo uobičajeno mirno, piše DW.

Predstavnici šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije predstavljale su svoje, uglavnom skromne, napretke u stvaranju uvjeta za punopravno članstvo: Crna Gora se pohvalila svojim napredcima u ostvarivanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i dobrim odnosima sa svim susjedima, Makedonija postignutim sporazumom s Grčkom u svezi s imenom zemlje, Bosna i Hercegovina je izrazila nadu da će u prvom kvartalu sljedeće godine dobiti status kandidata, a Srbija, koja pored Crne Gore jedina već pregovara, istaknula je otvaranje mnogih novih poglavlja.

Predstavnik Kosova je zabrinuto iznio problem viznog režima prema građanima Kosova koji još uvijek za putovanje u EU, ali i susjedne zemlje, osim Makedonije i Albanije, trebaju vizu.

Genoveva Ruiz Calavera, direktorica odjela za Zapadni Balkan pri Glavnoj upravi Europske komisije za politiku susjedstva i pregovora o proširenju, izrekla je nekoliko ohrabrujućih i neobvezujućih rečenica o potrebi napretka zemalja i njihovoj privrednoj stabilizaciji prije nego što uđu u Europsku uniju. Tada je došao red na predstavnika njemačkog ministarstva vanjskih poslova zaduženog za Zapadni Balkan. Christian Hellbach, koji je kao diplomat neko vrijeme već proveo u Srbiji i Bosni i Hercegovini, otvoreno je kritizirao nedostatak kompromisa kada je u pitanju rješavanje sukoba među zemljama u regiji.

Pritom nije skrivao da misli na Srbiju i Kosovo. On je govorio o tomu kako su pregovori blokirani zbog nepopustljivosti i obostrane blokade. On je kritizirao i ideje o razmjeni teritorija, kao opciji o kojoj se u posljednje vrijeme govorilo, a koju je međunarodna zajednica manje ili više, složno odbacila. „Govori se o granicama, i na to se gubi energija umjesto da se govori o konkretnim preprekama koje sprečavaju dogovor”, rekao je Hellbach.

On je istovremeno od sudionika zatražio da napokon počinju isporučivati uspješne priče. Jer bez njih će, kako je rekao, parlamente i građane u EU zemljama biti teško uvjeriti u potrebu novog proširenja.

Nakon toga je šefica srpskog tima za pregovore s Europskom unijom Tanja Mišćević zamjerila Hellbachu što nije eksplicitno kritizirao Kosovo zbog jednostranog uvođenja carina od 100 posto na robu uvezenu iz Srbije i BiH. Zamjenik ministra za europske poslove Kosova Lirak Celaj nije ostao dužan i opravdao je uvođenje carina optužbama na račun Srbije i Bosne i Hercegovine da na sve načine pokušavaju ometati izvoz robe s Kosova. To, pak, predstavnik Bosne i Hercegovine, zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, nije mogao prešutjeti te je Kosovo optužio za pokretanje „carinskog rata” protiv susjeda.

Nakon toga se i zamjenik ministra vanjskih poslova Albanije Gent Cakaj osjetio pozvanim stati u obranu Kosova, na što je voditelj rasprave bio prisiljen prekinuti svađu i energiju usmjeriti u nekom drugom smjeru. No harmonija i kurtoazna priroda susreta s početka večeri je nestala.

Na rubu se moglo čuti kako službeni Berlin ne odobrava potez Kosova s carinama i kako to nije način da se rješavaju problemi, ali predstavnici Srbije i Kosova u srijedu navečer, unatoč na kraju ipak malo pomirljivijim tonovima, u Berlinu nisu pronašli zajednički jezik.

Da je nekim slučajevima ovaj skup o Zapadnom Balkanu bio prenošen na javnim televizijama, potpora novom proširenju Europske unije bi vjerojatno pala za još koji postotak. No u povećanje broja članica EU-a u dogledno vrijeme trenutno ionako malo tko vjeruje. Na panelu Aspen instituta u srijedu navečer se famozna 2025. godina više nije ni spominjala, piše DW. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,