Ponedjeljak, 21. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Nekoliko hiljada djece u BiH zaraženo korona virusom

Preuzmite sliku

Početkom februara osmogodišnja Sarajka Anida počela se osjećati loše. Dobila je osip i visoku temperaturu. Na ljekarskom pregledu dijagnosticiran je bronhitis i dobila je antibiotik. Tek dva dana kasnije, nakon što su i ona i majka dobile bolove u plućima, ustanovljeno je da obje imaju COVID-19, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Selma Dreca, Anidina majka.

“Ona je 14 dana bila konstantno bolesna. Imala je pet-šest dana temperaturu, bolove u prsima, proliv i glavobolju. Kad udahne i izdahne imala je bolove, obostranu upalu pluća, rane u ustima, izgubila je čulo mirisa i okusa. Kada se čulo mirisa javilo onda joj je smrdilo u nosu”, kaže Selma.

Zbog jakih glavobolja i umora Anida nije išla u školu mjesec dana.

Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, do sada je u ovom entitetu korona virusom zaraženo 947 djece uzrasta do pet godina.

U dobi od šest do deset godina zaraženo je 1.262 djece, a najviše u uzrastu od 11 do 15 godina – 2.128.

U Republici Srpskoj (RS), drugom bosanskohercegovačkom entitetu, takođe je najviše zaražene djece starije životne dobi.

U uzrastu od 15 do 19 godina – 1.610, dok je 1.292 djece uzrasta do 15 godina do sada bilo zaraženo korona virusom, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS-a.

Podaci bolnica pokazuju da je više stotina djece hospitalizovano od početka izbijanja pandemije u martu prošle godine do danas, posebno sa pojavom trećeg vala virusa.

Ljekari kažu da se porast broja oboljele djece ne može povezati sa pojavom novih sojeva virusa korona. Navode da su kliničke slike uglavnom blage i da se na bolničko liječenje upućuju djeca sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom.

Zašto se djeca rjeđe testiraju?

Ljekari upozoravaju da je COVID-19 nova zarazna bolest, sa nedovoljno poznatim karakteristikama u dječjoj dobi.

Doktor Edo Hasanbegović, direktor discipline za zdravlje djeteta i član kriznog štaba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kaže za RSE da su se iz ovog razloga djeca do sada rjeđe testirala, pa su samim tim i statistike o broju djece oboljele od COVID-a 19 nepouzdane.

Od početka pandemije u martu 2020. godine u KCUS-u je uspostavljeno nekoliko trijažnih punktova i dva prostora predviđena za izolatorij djece. Jedan od njih ima šest respiratorskih mjesta, a drugi, namijenjen prijevremeno rođenoj djeci, ima pet, sa mogućnošću proširenja kapaciteta.

“Od početka pandemije do početka aprila 2021. godine, ukupan broj djece sa pozitivnim SARS CoV-2 RT PCR testom, koji su pregledani i hospitalizirani na Disciplini za zdravlje je bio 89, a pozitivnih roditelja, koji su bili hospitalizirani sa djecom je 72”, kaže doktor Hasanbegović.

Dodaje da je prvi pacijent primljen u junu 2020. godine.

On navodi kako je u toku prvog vala pandemije, tokom jula i avgusta prošle godine, hospitalizovano 14 djece, dok je u novembru i decembru, tokom drugog vala, ukupno 22 djece bilo na bolničkom liječenju u KCUS-u.

Kako kaže doktor Hasanbegović, treći val pandemije donio je i “dosta teže kliničke slike” i izraženije simptome infekcije.

“U trećem valu imamo najveći broj hospitaliziranih i to u toku jednog mjeseca, mart 2021. godine, njih 23, što je veći broj u odnosu na dva mjeseca drugog vala”, kaže doktor Hasanbegović.

Takođe navodi, kako su ova djeca imala respiratorne i gastrointestinalne simptome praćene povišenom tjelesnom temperaturom.

Najveći izazov MIS-C

Iako od ukupnog broja hospitalizovanih zbog korona virusa, na svjetskom nivou, djeca čine samo 1-2%, najveći izazov zdravstvenim radnicima su postcovid komplikacije prilikom kojih djeca razviju složenije kliničke slike nazvane multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C).

U ovim slučajevima je ključna pravovremena dijagnostika i rano uključenje terapije kako bi se kontrolirao upalni proces.

Doktor Hasanbegović kaže da su u KCUS-u do sada imali 21 slučaj MIS-C-a, a oboljelu djecu su liječili kortikosteroidima, humanim intravenskim imunoglobulinima, te jedan broj pacijenata i biološkom terapijom, prilikom koje je korišten lijek Anakinra za liječenje reumatoidnog artritisa.

“Sretni smo, jer do sada nismo imali smrtnih slučajeva i sva djeca su odgovorila dobro na ordiniranu terapiju. Trenutno je na Klinici hospitalizirano troje djece sa dijagnozom MIS-C-a i njihovo liječenje je u toku”, kaže doktor Hasanbegović.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Država je do 29. marta 2021. godine objavio podatke o učestalosti MIS-C-a kod djece u toj zemlji. Zabilježili su 3.185 slučajeva, od čega je 36 djece preminulo.

Od pogrešne dijagnoze do MIS-C-a

Dva mjeseca je bilo potrebno da se MIS-C dijagnoza ustanovi trogodišnjem Daninu Terziću iz Bosanskog Petrovca, na sjeverozapadu BiH.

COVID-om je najvjerovatnije bio zaražen u vrtiću u novembru 2020. godine, priča za RSE njegova majka Dženita. Ali, porodični ljekar joj je kazao da se djeca ne testiraju na ovo oboljenje uprkos visokoj tjelesnoj temperaturi, praćenoj osipom po stopalima i dlanovima.

Umjesto COVID-a, dijagnoza je bila bolest usta šaka i stopala, kaže Dženita.

Međutim, Danin nije reagovao na terapiju, stanje mu se pogoršavalo i prebačen je u bolnicu u Bihaću, na sjeverozapadu BiH, tridesetak kilometara udaljenom od Bosanskog Petrovca.

Nakon dva dana je ustanovljeno da ima obostranu upalu pluća, a veliki broj antitijela ukazivao je na preležani COVID. Ljekari su posumnjali na MIS-C i uputili ga na dalje pretrage u Sarajevo gdje je u KCUS-u potvrđena ova dijagnoza.

“Njegov organizam je reagovao burno na COVID. Temperatura se nije mogla skinuti. Imao je nizak pritisak i trebao je podršku kisika”, kaže Dženita.

Nakon dvije sedmice liječenja Daninovo stanje se popravilo.

“On je sada izliječen. Sada je sve OK, ali pošto doktori ne znaju dovoljno o toj bolesti i oni nisu sigurni da se neće nešto kasnije pojaviti, zato mora da se kontroliše stalno”, kaže Dženita.

Za sada je poznato da MIS-C počinje naglo, povišenom temperaturom, a često ga prate gastrointestinalni simptomi, bolovi u stomaku, povraćanje, proliv, osip i konjunktivitis. Kod 10% djece koja prebole MIS-C ostaje oštećenje srca koje treba trajno pratiti i liječiti, poručuju ljekari.

Kakvo je stanje u drugim bolnicama u BiH?

Prema riječima načelnika Klinike za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, doktora Vladimira Mirošljevića, na ovoj klinici trenutno leže tri pacijenta, a do sada je hospitalizovano ukupno 88 djece.

“Poznato je da su pacijenti mlađe životne dobi manje pogođeni COVID infekcijom nego odrasli, međutim, moramo priznati da se u zadnje vrijeme broj takvih pacijenata povećava”, kaže doktor Mirošljević za RSE.

On, međutim, navodi kako se porast broja oboljele djece ne može povezati sa pojavom novih sojeva korona virusa. Kaže i da djeca, uglavnom, imaju lakšu kliničku sliku.

“Kliničke slike su u većini slučajeva blage, a hospitalizuju se samo oni pacijenti sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom i tretiraju se na osnovu protokola koji se primjenjuju na COVID odjeljenju. Moramo biti realni, pa reći da mi o ovom virusu, bez obzira što ovo sve traje dugo, što imamo saznanja ovakvih ili onakvih, zvanična medicina se još nije decidno odredila prema svemu tome”, kaže doktor Mirošljević.

Na Klinici za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, na sjeveroistoku BiH, dječje COVID odjeljenje je otvoreno 6. decembra 2020. od kada je hospitalizovano 44 djece i 35 majki pratilja, za RSE kaže vršiteljica dužnosti načelnika odjeljenja, doktorica Lejla Osmančević.

Ona navodi i da je u okviru klinike otvorena post-COVID ambulanta u kojoj se prate djeca nakon otpusta iz bolnice, kao i djeca upućena iz Domova zdravlja kod kojih postoji potreba praćenja stanja nakon tretmana ili kod sumnje na MIS-C.

Značaj dojenja

Doktorica Osmančević kaže kako sve češće obolijevaju i djeca u dojenačkoj dobi.

“Kod te djece se razvije klinička slika respiratorne infekcije. I bez korone, kod djece tog uzrasta i zapušen nosić dovede do komplikacija. Kod djece dojenačke dobi klinička slika vrlo je slična kliničkoj slici običnih upala pluća, gripa, infekcija respiratornog trakta”, priča doktorica Osmančević, dodajući važnost održavanja distance, pranja ruku, kvalitetnog i zdravog načina života i promociju dojenja.

“Na našem odjeljenju bilo je jako puno djece dojenačke dobi. Ovako brzi oporavak i ovako blaga do srednje teška klinička slika, sa sigurnošću mogu reći, da je bila i zahvaljujući dojenju, odnosno imunitetu koje je to dijete kroz majčino mlijeko dobivalo”, kaže doktorica Osmančević.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar (SBK Mostar), na jugu BiH, takođe, ima odjel za smještaj djece i majki u pratnji djeteta. Na ovom odjelu trenutno su hospitalizovana tri pacijenta, a od početka pandemije na njemu se liječilo 56 djece.

Djeca inficirana korona virusom, ali bez indikacije za bolničkim liječenjem, provode se kroz dnevnu bolnicu COVID pedijatrije, kroz koju je od početka pandemije prošlo 20-ak pacijenata, navodi za RSE načelnica klinike za dječje bolesti SBK Mostar, primarijus doktorica Vesna Brkić.

“Za sada možemo reći da djeca imaju slabije izražene simptome. Imali smo i pacijente koji su imali COVID uz svoje dodatne dijagnoze, ali nismo imali teže bolesne djece. U jednom navratu imali smo dijete sa MIS-C sindromom koje je na terapiji imunoglobulinima bilo dobro”, kaže doktorica Brkić.

Od početka pandemije u BiH je zabilježeno 187.715 slučajeva zaraze korona virusom od koje je preminulo više od 7.700 osoba.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,