Subota, 4. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Nedim Makarević: Svijet bi trebao imati više empatije prema Bosni i Hercegovini

Preuzmite sliku

Vrlo je važno da je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Ovo nam omogućava važne promjene, istakao je Nedim Makarević, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu, u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

“Sama geneza procesa od juna 2022. godine kada su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, pokazuje da je Evropska unija promijenila mišljenje i da nam je dala kandidatski status koji možemo efektivno primijeniti na naše živote tako da od toga imamo koristi, zato što sa sobom kandidatski status nosi mnoge projekte koji su vezani za IPA fondove prije samog članstva u EU. Kroz implementaciju tih projekata koji vode ka EU neminovno se jača država”, kazao je Makarević.

Bosna i Hercegovina je 15. decembra 2022. godine zvanično dobila kandidatski status za članstvo u EU.

14 ključnih prioriteta

Makarević je također podsjetio da na evropskom putu Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 ključnih prioriteta za članstvo u EU.

“Tu postoje dva načina – ili će se ići sporo ili brzo. Ja mislim da taj proces neće stati iz geopolitičkih razloga koji su nam vrlo dobro poznati. Znamo šta se dešava u Ukrajini, ali postoje i tenzije u Moldaviji i Gruziji. Bosna i Hercegovina je četvrto žarište gdje zapadni svijet, EU i NATO, smatraju da nam trebaju dati podršku. Znamo da nema zemlje članice EU-a, a da nije članica NATO-a. To ide paralelno”, rekao je Makarević.

Naglasio je da su Rumunija i Bugarska primljene u EU po brzom postupku u januaru 2007. godine iako nisu ispunili uslove kako je EU tada očekivala.

“U slučaju BiH, nije uvijek do nas. Slučaj Bosne i Hercegovine je kao da vam stave luđačku košulju i očekuju da se boksate. Ne može se Dejton postaviti onakvim kakav jeste i tražiti zahtjeve od nas kao da imamo sasvim uređen sistem”, kazao je.

Odluke Christiana Schmidta

Makarević je potom komentarisao i odredbe Izbornog zakona koje je uveo Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

“Schmidt je došao u Bosnu i Hercegovinu da vrlo ambicioznim potezima pojednostavi proces. Nažalost, ova njegova zadnja odluka nije došla na dobar prijem kod šire javnosti, a ni kod mene lično. Mislim da to nije pravi način i da nas to vodi par koraka unazad. On je prije toga donosio neke odluke koje su bile dobre. Očekujemo od njega sada da riješi pitanje vezano za legalizaciju nepokretne imovine da to ne moraju naši ljudi rješavati preko Ustavnog suda. Ja se bojim da ne bude da se uknjižavaju nekretnine u RS-u, na RS, i u momentu kada dođe presuda Ustavnog suda, da se to ne smije uraditi, i onda sve što se knjižilo godinu, dvije, tri, ostaje uknjiženo”, rekao je Makarević.

Naglasio je da je vrlo važno da Bosna i Hercegovina ima prijatelje i zemlje na koje se može osloniti u svijetu, posebno u kritičnim pitanjima.

“Pimijetio sam ipak da imamo sve manje i manje prijatelja koji u spremni založiti se za nas, uraditi nešto konkretno za nas i u kritičnim situacijama ponuditi rješenja koja su korisna za Bosnu i Hercegovinu. Ministarstvo vanjskih poslova bi sigurno moglo i moralo puno bolje raditi. To vidite na svim značajnijim multilateralnim susretima, ali i kod velikih organizacija – imate jasne poruke da neke važne stvari ne prolaze. Nemamo dobrih lobista. Kod nas je to samo uspjeh jednog pojedinca. To moraju biti napori pojedinaca. Nismo dovoljno državotvorni, nismo timski igrači, ne tretira se kvalitet i rezultat u smislu u kojem bi se trebali tretirati nego se ide linijama u vidu rodbinsko – poznaničkog karaktera, i to imate u samoj bazi društva, ali i u vrhu države”, kazao je Makarević.

Značaj bh. dijaspore

Posebno je naglasio značaj bosanskohercegovačke dijaspore, napominjući da se ovaj potencijal mora mnogo bolje iskoristiti.

“Mi smo država koja ima više ljudi izvan njenih granica nego u Bosni i Hercegovini. Danas imamo ljude koji su izgrađeni u zemljama gdje se nalaze, koji su jako uspješni u biznisima koje vode, imaju vrhunske titule. Međutim, problem sa dijasporom je taj da nisu povezani, nisu homogeni, sve se svodi na to da za praznike dođu i ovdje ostave novac. Ali, nemamo ništa sistemski riješeno, nemamo ministarstvo za dijasporu na državnom nivou. Uticaj dijaspore na ekonomiju Bosne i Hercegovine je ogroman. Samo u doznakama imamo milijarde. Međutim, nikada nije dijaspori sistemski ponuđeno da otvara biznise ovdje uz podršku države, da im se olakšaju procedure”, rekao je Makarević, dodajući da bh. dijaspora predstavlja i važno glasačko tijelo.

“Imamo nepunih milion ljudi koji u izvan Bosne i Hercegovine, a imaju pravo glasa – oko 850 hiljada ljudi koji mogu glasati. Kada bi ti ljudi glasali, a većina njih su iz manjeg entiteta RS, kakva bi se promjena desila u Bosni i Hercegovini. Međutim, dozvolili su naši političari da se uvedu takvi zakoni za dijasporu, na primjer, Zakon o prebivalištu, koji toliko usložnjavaju taj proces registracije i glasanja. To se obavezno mora mijenjati”, kazao je.

Godišnjica ubistva Hakije Turajlića

Na kraju se prisjetio i Hakije Turajlića, bivšeg potpredsjednika Vlade Republike BiH, koji je ubijen 8. januara 1993. godine.

“Iako je bio pod zaštitom UNPROFOR-a, Hakija Turajlić je likvidiran i niko nije do danas odgovarao zbog toga. U najmanju ruku bi morali posada koja je bila u tom transporteru da odgovara, svjedoči i stane pred lice pravde. U svakom slučaju, svijet bi trebao da ima viši nivo empatije prema Bosni i Hercegovini”, istakao je Makarević za AA.

Oklopno vozilo UNPROFOR-a, kojim se Turajlić 8. januara 1993. godine vraćao sa sastanka na aerodromu s privrednom delegacijom iz Turske, kojoj se nije dozvolilo da uđe u grad, na punktu Sijera 4 (Kasindolska ulica) zaustavili su pripadnici ondašnjih srpskih vojnih formacija. Nakon što su pripadnici francuskog UNPROFOR-a otvorili vrata transportera, jedan od vojnika je ispalio rafal u Turajlića. Turajlić je pogođen sa 7–8 hitaca. Njegovo ubistvo još nije razjašnjeno.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje