Zimsko računanje vremena počinje noćas kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unazad. Noćas u 3 sata, kazaljke treba pomjeriti jedan sat unazad tako da se vrijeme u 3 računa kao 2 sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu 2020. godine.
Evropski parlament je 4. marta ove godine izglasao da se ukida pomjeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno.
Predloženo je da izmjena vremena posljednje nedjelje u martu 2021. godine treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetno računanje vremena.
Članice EU koje žele da zadrže standardno ili zimsko računanje vremena treba da izmjene vrijeme ili pomjere sat posljednji put zadnje nedjelje u oktobru 2021. godine.
Pomjeranje sata uspostavljeno je sedamdesetih godina prošlog vijeka, kao pokušaj uštede energije zbog naftne krize.
Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine, koje je od tada na snazi i u Bosni i Hercegovini od trenutka kada je postala samostalna država.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Pojedini astronomi su protiv vještačkog “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba “mučiti”, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
Vozačima je najteže
Postoje procjene po kojima je pomicanje sata jedan od najvećih izazova za vozače. Naime, širom svijeta najprometnije vrijeme na cestama smatra se vrijeme između 8 i 10 sati ujutro, te između 15 i 19 sati poslije podne.
Kada se sat pomakne unazad na jesen, većina poslijepodnevne gužve na saobraćajnicama odvija se po mraku, pa se u nekim zemljama, poput Velike Britanije, već mogu čuti prijedlozi da se ljetno računanje vremena zadrži kao trajno.
S druge strane, istraživanja pokazuju da dodatni sat sna koji dobijemo na jesen smanjuje rizik od srčanih udara. Pritom postoji suglasnost stručnjaka o tome da sat izgubljenog sna na proljeće ima puno veći utjecaj na ljude i njegov utjecaj dulje traje nego što je to s ‘viškom’ sna koji dobijemo na jesen.
