Jasno je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, poručio šta misli o sankcijama SAD-a koje su već na snazi, ali i onim koje bi mogle uslijediti. No pitali smo da li su sankcije EU moguće, i šta bi one mogle značiti za političare u BiH.
Dosadašnje sankcije nisu ga dotakle, o budućim poručio je šta misli, i pri tom nije birao riječi. Bar tako piše u stenogramu Dodikovog razgovora sa Gabrijelom Eskobarom, američkim izaslanikom za Zapadni Balkan.
“Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene i za one koji opstruišu, i ne samo za one koje politički opstruišu napredak, nego i one koji imaju korist od toga. Ja neću javno da koristim tu riječ. A evo vam ovdje šta je odgovorio Milorad Dodik, poručio je pokazavši stenogram u kome piše ‘J*** mi se za sankcije, to sam prošao već, Ako hoćeš sa mnom razgovarati nemoj mi prijetiti'”, kazao je Dodik.
Dodiku su sankcije uvedene prije četiri godine, zbog raspisivanja referenduma o 9. januaru uprkos odluci Ustavnog suda BiH. Pored toga na crnoj američkoj listi su njegov stranački kolega Nikola Špirić, i bivši visokorangirani SDA-ov kadar Amir Zukić. Njih dvojica zbog korupcije.
“Vidjeli smo da to nije njima ništa značilo u smislu nekog političkog djelovanja. Nisu se promjenili ni ponašanje, ni praksa. Ne znači to njima mnogo ni u finansijskom ni u političkom smislu mnogo. Čak su to okrenuli na svoju stranu da protiv njih nešto radi Amerika”, kazala je Ivana Korajlić, direktorica Transparency International BiH.
Uvođenje sankcija
Zijad Bećirović iz instituta IFIMES tvrdi da postoje mogućnost da se EU odluči za uvođenje sankcija.
“Ne govori se samo o Miloradu Dodiku, govori se i o njegova druga dva partnera. Radi se o finansiranju kompanija iz građevinskog sektora, IT sektora, farmacije, medicinske opreme, to je cijel sistem kojim se finansira Milorad Dodik, ali i druga dva režima u BiH. Tu je važna koordinacija američke administracije i EU”, ističe Bećirović.
Teško je postići dogovor unutar EU kaže spoljno politički novinar Esmir Milavić. Prvo je potrebno da se na ministarskom nivou pokrene inicijativa, zatim da ambasadori usaglase način sankcionisanja, te da taj dogovor ponovo prođe kroz sito ministara.
“Ministri spoljnih poslova donose odluku, Vijeće donosi odluku, kada se ta odluka usvoji ona se šalje šefovima država i vlada na evropskom Vijeću da oni potvrde tu odluku i da se saglase sa tim. To je ogromna, složena procedura, mnogo je različitih interesa povezano. Neko će tražiti žešće sankcije, neko slabije, a neko će reći da ne želi nikakve sankcije da uvodi” pojašnjava Milavić.
To u praksi znači da bi se sa sankcijama Dodiku morali saglasiti i lideri poput mađarskog premijera Viktora Orbana kojem je u gostima Dodik bio prije desetak dana. Predsjednica Evropske komisije tokom svoje posjete BiH, vješto je izbjegla odgovor na novinarsko pitanje šta misli o sankcijama. (N1)
