Petak, 9. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Najstariji muzej u BiH: Ogrlica stara 14.000 godina, mačevi i Humačka ploča

Preuzmite sliku

U ljubuški kraj, franjevci su došli još za vrijeme Kotromanića, kada su osnovali samostan na Humcu početkom 15. stoljeća. Uprkos burnim vremenima, tu su i danas.

“Prvi fratri u BiH dolaze 1291 godine, nakon čega grade samostan u Ljubuškom u samom gradu. Dolaskom Turaka to je sve porušeno, fratri odlaze iz Zaostroga, pastoriziraju prema ljubuškom kraju”, kazao je fra Dario Dodig, humački gvardijan.

  • Nakon odlaska Turaka, 1867. godine fratri grade samostan na Humcu, na rimskim temeljima, u kojem danas živi dvadeset fratara, pet novaka i tri časne sestre. U njemu se nalazi novicijat gdje mladići koji se odluče biti fratri uče prve franjevačke korake.

    “Mladići koji odluče biti fratri ovdje borave godinu dana, u pripremi, zvanoj novicijat – godina kušnje, nakon toga odlaze na studij. Samostan je bogat sadržajem, ne samo religioznog karaktera, nego i kulturnom znamenitošću”, kazao je fra Dario Dodig, humački gvardijan.

     

    U samostanu se nalazi najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine, četiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U njemu su izloženi predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine tokom 16.000 godina, počevši sa starim kamenim dobom.

    “Ima dosta rimskih nadgrobnih spomenika, koji potiču iz antičkog doba, tu je u blizini bio rimski vojni logor Gračine i većina eksponata je s tog područja”, kazala je Ane-Ana Ereš, kustosica muzeja.

    Muzej između ostalog čuva ogrlicu staru 14.000 godina pronađenu u blizini Stoca, ilirsku ratničku opremu iz 8. stoljeća prije nove ere, viteške mačeve iz srednjeg vijeka, novac iz raznih era, pa i Humačku ploču – najstariji srednjovjekovni natpis u Bosni i Hercegovini, pisan na bosančici. Za mnoge predmete izložene u muzeju vežu se i zanimljive priče, kao npr za antičke staklene posude.

    Balzamarij, to su staklene posudice koje potiču iz antičkog doba, i tu su npr momci kad odlaze u rat u njima ostavljali balzamarije, da bi žene skupljale suze, kako bi oni vidjeli koliko su zapravo one tugovale za njima kad se vrate”, dodaje kustosica.

    “To je dar zagrebačkih fratara s Kaptola, imali su dosta oltara, ne znam kako su to fratri tačno isposlovali da se jedan od tih oltara dopremi u Humac, budući da je te goine u Hercegovini i šire vladalo veliko siromaštvo, tako da je to jedan i skupi i vrijedni dar koji su zagrebački fratri htjeli darovati za Hercegovinu”, kaže gvardijan Dodig.

    Svu ovu bogatu historiju franjevci samostana na Humcu čuvaju i nadograđuju novim spoznajama i aktivnostima, a osim pastoralnim radom, bave se i poljoprivredom, uzgojem maslina, a imaju i malu farmu.

  • “Pokušavamo oplemeniti ovo krševito područje. Tu nam je blizu voda, rijeka Trebižet, naš posjed skoro do rijeke ide, imamo lozu, masline, životinje, čovjeka koji je zadužen za štalu. Imamo sve svoje, kao u prijašnje vrijeme benediktinska opatija, sve je naše i sve je domaće”, kaže Dodig.

    Posjeduju nasad od 200 stabala maslina, od kojeg su prošle godine dobili 95 litara maslinovog ulja. No primarna zadaća je tvrde pastoralna dužnost, ali i čuvanje prikupljenih tragova prošlosti, koji brojne domaće i strane turiste koji posjete ovo mjesto odvedu na putovanje kroz vrijeme u rasponu od čak 16 hiljada godina.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , ,