Nedjelja, 20. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Na teritoriji BiH se nalazi oko 7.000 migranata

Preuzmite sliku

Vodeće humanitarne organizacije u Bosni Hercegovini duže od dvije godine su svakodnevno na terenu i pomažu migrantima koji su na ruti ka Evropskoj uniji stigli na teritorij ove zemlje, a njihovi čelnici ukazuju na neophodnost bolje koordinacije humanitarnih aktivnosti i odlučniji stav nadležnih institucija za upravljanje migrantskom krizom, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema posljednjim informacijama Ministarstva sigurnosti BiH na teritoriji države se nalazi oko 7.000 migranata i to oko 2.500 u Unsko-sanskom kantonu i oko 4.500 u Kantonu Sarajevo.

  • Glavni teret pomoći tim ljudima snose humanitarne organizacije koje su prošlu godinu imale znatno više posla zbog pandemije COVID-19, intenziviranja migrantske krize, ali i povećanja broja korisnika njihovih usluga među domaćom populacijom.

    – Lazić: Crveni krst BiH nikada nije napustio migrante –

    Generalni sekretar Društva Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine Rajko Lazić je istakao kako se ta organizacija sa svojim organizacijama unutar strukture od 2018. godine bavi intenzivnim odgovorom na migrantsku krizu.

  • “Društvo crvenog krsta kao lider humanitarnog rada u BiH ima misiju i obavezu da pomogne svim ljudima koji su na teritoriji BiH i nalaze se u stanju potrebe“, kazao je Lazić i dodao kako Crveni krst migrantima pomaže od njihovog ulaska u BiH.

    On je istakao da se migranti zbog strožih kontrola granica ne mogu kretati željenim tempom ka njihovim zacrtanim destinacijama u Evropskoj uniji i da to kod njih izaziva probleme psihoze.

    “Mi smo pokušavali kroz odgovor na migrantsku krizu da pokažemo domaćoj javnosti da se brinemo o migrantima, a istovremeno da se brinemo za domaće stanovništvo“, kazao je Lazić i dodao da su napravljeni i mobilni timovi za brigu o migrantima u pokretu, odnosno za one izvan migrantskih centara.

  • Lazić je istakao da u migracionim centrima u BiH, za razliku od svih drugih zemalja, ne upravlja država BiH, nego Međunarodna organizacija za migrante (IOM) i da je ona ta koja je direktno koristila sredstva fondova Evropske unije.

    “Naravno knjižilo se na teret, na račun BiH, mada niti jedan od tih eura nije prošao zvanično kroz strukture BiH. Također i naša organizacija Društvo crvenog krsta BiH nije direktni korisnik tih sredstava i nijedan euro nismo dobili iz evropskih fondova, jesu neke od naših organizacija koje su bile partneri IOM-a u pripremi i distribuciji hrane u nekim kampovima“, pojasnio je Lazić.

    On naglašava da je ta organizacija uglavnom sredstva dobijala od matične Međunarodne federacije crvenog krsta i polumjeseca i da sigurno ne bi mogla odgovoriti zadacima da nije bilo nesebične podrške Turskog crvenog polumjeseca i drugih partnera.

    “Crveni krst nikada nije napustio migrante, niti u jednom trenutku, bez obzira na nedostatak kontinuiteta u pogledu humanitarne pomoći. Uvijek smo sa njima i uz njih, za razliku od nekih drugih organizacija koje su se nametnule kao lideri, kao neko ko će upravljati migrantskom krizom u BiH“, poručio je Lazić.

    Kaže i da je vrijeme za analizu postignutih rezultata i uloženih sredstava. Smatra da su rezultati trebali biti daleko bolji s obzirom na ogromna sredstva koja su stigla u BiH.

    U odgovoru na migrantske, pandemijske i druge krize Društvo crvenog krsta izradilo je privremene operativne centre i napravilo platforme za praćenje kriza pomoću kojeg volonteri u svakom času daju izvještaje i zapažanja sa terena.

    – Merhamet i postoji da pomogne čovjeku u nevolji, bez obzira na vjeru, naciju i rasu –

    Predsjednik humanitarne organizacije MDD Merhamet Kenan Vrbanjac je u razgovoru za AA kazao kako slika sa terena pokazuje da migrnatsku populaciju u BiH čine mlađe, radno sposobne osobe i da među njima nema starijih.

  • “Već šest godina radimo za Siriju i jedno vrijeme smo i ulazili u kampove, zajedno sa Turskim crvenim polumjesecom. Drago nam je što i na njihovim pločama na ulazima u kampove možete vidjeti da je Merhamet u samom vrhu organizacija koje pomažu sirijske izbjeglice u Turskoj i Siriji“, rekao je Vrbanjac.

    Kao organizacija koja prati migracije od početka Merhamet je pomagao migrantima i dok su bili u kampovima na teritoriji Srbije, a uključen je i u pomaganje migrantima u BiH.

    “Merhamet i postoji zato da pomogne čovjeku u nevolji, bez obzira na vjeru, naciju, rasnu pripadnost“, kazao je Vrbanjac i naglasio da je toj organizaciji u fokusu domaće stanovništvo i njegove potrebe.

    On je dalje istakao da Merhamet nije nikada dobio novac od bilo koje strane organizacije namjenski za migrante, niti od Evropske unije, niti od države.

    Predsjednik Merhameta upozorava da bez dobre koordinacije nema izlaza iz krize te poziva sve relevantne adrese da se pobrinu da aktivnosti na terenu budu sinhronizovane kako bi učinak bio najbolji mogući.

    Pozvao je sve međunarodne organizacije i Evropsku uniju da se više uključe u problem sa migrantskom krizom u BiH. Također je kazao da je Merhamet, kao organizacija sa bogatim iskustvom na polju humanitarnog djelovanja, u više navrata nudio IOM-u da uradi neke stvari za migrante, ali da nikada nije dobio odgovore.

    – Pomozi.ba priprema i servira hranu za migrante –

    Iz Udruženja Pomozi.ba su za AA istakli kako su i oni na terenu uključeni u pomoć migrantima na teritoriji BiH koji u velikom broju dolaze iz Afganistana, Pakistana, Maroka, Alžira i drugih zemalja.

    Samo mali broj migranata traži azil u BiH, dok većina samo želi proći do Hrvatske, odnosno ući u Evropsku uniju. Najveći broj je takozvanih ekonomskih migranata.

  • “Kako bi migrantima, koji u potrazi za boljim životom prelaze i po nekoliko hiljada kilometara, olakšali uslove boravka u BiH, Udruženje Pomozi.ba, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, preuzelo je brigu o njihovoj ishrani u prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj u Kantonu Sarajevo. Evropska unija je obezbijedila sredstva za ove aktivnosti, a Pomozi.ba priprema i servira tri obroka dnevno u ovim centrima“, naveli su iz Pomozi.ba.

    Pored tog stalnog projekta, Udruženje Pomozi.ba reagira po potrebi i pruža ad hoc pomoć širom BiH u prehrambenim i higijenskim potrepštinama, odjeći, obući, dekama, jorganima i slično.

    “Tokom 2020. godine osigurali smo i privremeni smještaj za migrante na području Tuzle koji su spavali na otvorenom u blizini autobuske stanice. Krajem 2020. godine također smo u jednom objektu u Sarajevu osigurali privremeni smještaj i redovnu ishranu za migrante sa djecom“, navode iz Pomozi.ba.

    – Sokullu: Turski crveni polumjesec dopremio 18 šlepera pomoći –

    Šef Delegacije Turskog crvenog polumjeseca u Bosni i Hercegovini Suat Sokullu istakao je kako migranti na tlo BiH dolaze zbog neizdrživih ekonomskih i drugih kriza u njihovim domovinama i kako imaju jedinstven cilj da se domognu tla Evrope i započnu nove živote.

    On je kazao kako se radi o 8.000 do 9.000 migranata iz različitih zemalja, koji su smješteni u dva kantona, odnosno u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.

    “U protekle dvije godine smo iz Turske za migrante u BiH dopremili 18 šlepera humanitarne pomoći u vidu šatora, deka, odjeće, mobilnih kuhinja, higijenskih sredstava i drugih potrepština“, kazao je Sokullu za AA.

    On je također kazao kako će Turski crveni polumjesec nastaviti dobru saradnju i podršku Crvenom krstu BiH.

    Član Upravnog odbora humanitarne organizacije IHH Osman Atalay istakao je da je jasan cilj i želja migranata da se domognu tla Evropske unije te je dodao da rješenje migrantske krize zahtijeva ozbiljne i konkretne odluke i korake koje treba poduzeti upravo EU.

    Naglasivši da BiH u ekonomskom smislu nije snažna zemlja, da ne može samostalno podmirivati sve potrebe migranata, Atalay je poručio kako zemlje regije i Evrope moraju pomoći jer bi u suprotnom migrantska kriza mogla izazvati socijalne nemire.

    “Evropske zemlje uglavnom zanemaruju svoje obaveze prema Ženevskoj konvenciji i Evropskom sporazumu o ljudskim pravima. Po zatvaranju balkanske migrantske rute neke evropske zemlje su zatvorile svoje granice. Neke zemlje se u osnovi protive prihvatanju migranata zbog nacionalističkih i rasističkih razloga. Neke članice Evropske unije imaju ozbiljne probleme kada je u pitanju solidarnost i ne ispunjavaju obaveze u kontekstu ljudskih prava. Evropa sve više gubi vjerodostojnost na polju ljudskih prava. Ujedinjene nacije i Evropski parlament ne bi trebali zanemarivati taj problem“, kazao je Atalay i dodao da migrantska kriza nadmašuje kapacitete vlasti u BiH.

     

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje