Prošle godine je u džepovima vanjskih saradnika završilo 5,7 miliona maraka. Zabrana zapošljavanja očito ne vrijedi za neke, piše Večernji list BiH.

Embargo na zapošljavanje, koji je službeno na snazi u institucijama BiH, samo je mrtvo slovo na papiru, a rukovoditelji su ga lani vješto izbjegavali i umjesto raspisivanja javnog natječaja novu radnu snagu angažirali su zaključivanjem ugovora o djelu i na određeno.

Trajanje tih ugovora bilo je ograničeno na nekoliko mjeseci, ali su oni na koje su se odnosili ostajali na poslu zahvaljujući ponavljanju uhodane prakse. Na te pojave upozoreno je u godišnjem revizorskom izvješću o glavnim nalazima i preporukama za 2016. godinu koji je objavio Ured za reviziju institucija BiH, a u kome je dio posvećen politici zapošljavanja.

U agencijama, ministarstvima, direkcijama, uredima i drugim institucijama na razini BiH zaposleno je više od 22.000 ljudi. Na njihove plaće i naknade odlazi više od polovice proračuna, što je bio slučaj i lani jer je za te namjene izdvojeno 642,7 miliona maraka.

Vijeće ministara BiH je zaključkom iz marta 2016. godine obvezao sve institucije da moraju pribaviti saglasnost za raspisivanje natječaja za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta ili prijem novih djelatnika. Revizori su, međutim, utvrdili da su rukovoditelji pronašli način kako da zaobići tu obvezu.

“Službenici su tokom godine zapošljavani na određeno vrijeme više puta po tri mjeseca. Izborom takvog načina zapošljavanja stvara se slika izbjegavanja obveze provođenja javnog j natječaja i definiranih zaključaka”, zaključili su revizori. Prošle godine je u džepovima vanjskih saradnika završilo 5,7 miliona maraka, što dovoljno pokazuje na koji način se zaobilazi zabrana zapošljavanja u institucijama. (Tuzlanski.ba)