Srijeda, 27. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Na početku mandata Tegeltija obećao smanjenje doprinosa, ima li napretka nakon skoro dvije godine?

Preuzmite sliku

Dok zemlje regije, poput Crne Gore prave revolucionarne poteze za poboljšanje ekonomskog statusa radnika, BiH još na tome nije ni počela raditi.

Naime, ova zemlja ukinula je doprinose za zdravstveno osiguranje na zarade zaposlenih, te porez na plate veće do bruto iznosa od 700 eura. U BiH su radnici sa minimalnim platama stavljeni na prosjački štap. Od najava nadležnih da će raditi na tome, prošlo je skoro dvije godine. Ima li ikakvih pomaka ili će nam, dok naprave prvi korak, otići svo radno sposobno stanovništvo? Na početku svog mandata, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH najavljuje: radit će se na smanjenju stope doprinosa i biće formirana radna grupa.

“Ta radna grupa će se baviti pitanjima rasterećenja rada, sa osnovnim ciljem da se smanji zbirna stopa poreza i doprinosa, na način da to smanjenje stope poreza i doprinosa se prelije u plate zaposlenih jer smatramo da bi to bilo vrlo važno”, izjavio je Tegeltija još u januaru 2020. godine.

No, o tome da li je radna grupa ikada formirana i šta je do sada uradila, iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara, ali ni nadležnih ministarstava, nema odgovora, piše N1.

Iz državnog Saveza samostalnih sindikata kažu da od tada ništa konkretno nije urađeno. Dodaju i da je neophodno povećati plate radnicima što prije, ukoliko se žele zaustaviti masovni odlasci radno sposobnog stanovništva iz BiH.

“Ovo što je predstavljeno u Crnoj Gori je jedan dobar model koji bi Savez samostalnih sindikata svakako podržao, uz obavezu pribavljanja garancija od strane vlada, da će uspjeti garantirati obavezno zdravstveno osiguranje za sve radnike, i ona druga, ništa manje bitna garancija jeste da sve ono od čega poslodavci budu bili oslobođeni, zaista završi u džepovima, odnosno ukupnim primanjima radnika”, naveo je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Smanjiti poreska opterećenja rada, a zdravstveno osiguranje finansirati iz poreza na dodatnu vrijednost bila bi velika olakšica i za poslodavce. U tom slučaju uslijedilo bi povećanje PDV-a. No, minimalno, koju bi, sudeći prema ranijim analizama, ekonomija naše zemlje mogla podnijeti.

“Stručnjaci smatraju da je ta 2-3% nešto što bi ekonomija progutala bez nekih posljedica, da bi se moglo značajno smanjiti doprinosi, projekcija je bila na 25% bruto,to je dakle negdje 33% neto, to bi zaista bila revolucija u BiH”, pojasnio je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Takva revolucija jeste moguća, ali, tvrde stručnjaci, još nije relano očekivati je u BiH. Načina da se ovo sprovede u djelo ima više, no sudeći prema aktuelnoj političkoj situaciji, i povećanim tenzijama, nadležni će to teško dogovoriti.

“Povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost nije nemoguće, moguće je ali ono podrazumijeva dodatnu porast cijena kojoj inače svjedočimo sada širom svijeta i u ovom regionu, i u našoj zemlji, prema tome jednostavnno- to je izbor. Ko želi da uradi takav potez mora da izabere na koji način želi finansirati”, izjavio je Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Pandemija je zaustavila ovaj proces. No, ukoliko se uskoro ozbiljnije ne prisupi priči o pronalaženju načina da se radnicima u BiH povećaju plate, ova brojka od preko 80 hiljada koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci ove godine, zasigurno će biti mnogo veća.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,