Bh. istraživači otkrili su cestu iz rimskog doba koja se s prijevoja stara Karaula, na putu Sarajevo – Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine Konjuh i silazila u Kladanj. Projekt je realiziran u organizaciji Univerziteta u Tuzli.
Kako je objasnila doc.dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, od juna do septembra 2020. godine obavljena je prva faza istraživanja starih putnih komunikacija na planini Konjuh.
“Na više mjesta naišlo se na njene dijelove čiji je kaldrmisani kolnik skoro u potpunosti ispreturan. U puno slučajeva ostao je samo trag trase. U cjelosti ili djelimično, i to u veoma dobrom stanju, sačuvani su tragovi na lokalitetima Dobra Voda i Vojnik“, objašnjava Imamović.
Na osnovi dosadašnjih naučnih saznanja o rimskoj cestogradnji na tlu Bosne i Hercegovine, novootkrivena cesta na Konjuhu pripada 1. st. n.e. Imala je prvenstveno vojni a potom i privredni značaj, kako za Rimsko Carstvo tako i za današnji bosanskohercegovački prostor.
“U Kladnju se cesta račvala u dva pravca. Jedan se vjerovatno pružao dolinom rijeke Drinjače prema rijeci Drini a odatle je uzvodno vodio na sjever prema Savi i dalje, za gradove onovremene rimske provincije Panonije. Drugi krak je vodio preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara (danas poznat pod nazivom Muška Voda)“, navodi se u saopćenju.
Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta je bila u upotrebi i u srednjem vijeku i u osmanskom periodu. Osmanlije su shodno svojim potrebama uz postojeće puteve gradili nove. Jedan od takvih je njihov karavanski put koji je vodio od Kladnja prema Brateljevićima, drugi je povezivao Kladanj-Buševo-Vranovići-Tuholj, a treći Tuholj-Miljkovac-Stupari. Naša istraživanja su također identifikovala trase tih puteva.
“Rim je odmah po osvajanju prostora današnje BiH započeo izgradnju cesta koje su imale zadatak da povežu jadransku obalu sa Srednjom Evropom. Već početkom 1. st. n.e. izgrađeno ih je 5 u dužini preko 400 km. Iako su u dobroj mjeri dosadašnja istraživanja odredila njihove trase novija istraživanja otkrila su do sada nepoznate ostatke ceste koja je prolazila preko planine Konjuh iznad Kladnja, u blizini suvremene ceste Sarajevo-Olovo-Kladanj-Tuzla“, nedavno je kazao prof. Enver Imamović u vezi otkrića rimske ceste na Konjuhu.
Ekipu na terenu su sačinjavali: Doc. dr. Mersiha Imamović, voditeljica projekta; Prof. emeritus dr. Enver Imamović, konsultant; Prof. dr. Bego Omerčević, konsultant; apsolventi Odsjeka za historiju Nermina Bikić, Amina Parlić i Sedin Bedak sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ova vrsta terenskih istraživanja zahtijeva saradnju i pomoć kolega sa drugih institucija. Među njima bili su: Prof. dr. Irena Lazar i Prof. dr. Zrinka Mileusnić sa Univerziteta Primorska u Kopru; Prof. dr. Snežana Božanić sa Univerziteta u Novom Sadu; Doc. dr. Melinda Botalić i asist. Amela Mulahmetović sa Univerziteta u Tuzli; Muzej istočne Bosne Tuzla i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
Veliku tehničku pomoć pružile su pojedine stručne službe bez kojih naša istraživanja ne bi ostvarila postignuti uspjeh. Među njima su Dževad Softić, nadzornik u JU Zaštićeni pejzaž Konjuh; Senad Kavazović; Rešad Ahmetović i Edin Šuvalić iz JP Šume TK d.d. Kladanj; Enes Avdibegović; direktor JP Šume TK d.d. Kladanj Amel Mazalović; direktor JU Zaštićeni pejzaž Konjuh Vahid Bašić; Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK, na čelu sa ministrom Elvirom Rožnjakovićem i Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK, na čelu sa Srđanom Mićanovićem, te geodete Amra i Edis Imamović.
U projektu su učestvovali i brojni volonteri u akciji čišćenja gustiša na trasi ceste, u organizaciji Biciklističkog kluba Živinice, Odreda izviđača Plamen Banovići, direktorica Ovčina sa saradnicima, radnici iz ZP Konjuh (Softić, Hadžikić, Imamović). Nastavak istraživanja se predviđa u proljeće slijedeće godine.
Projekat je djelimično finansiralo Federalno Ministarstvo za obrazovanje i nauku. Značajnu finansijsku potporu pružila je italijanska nevladina organizacija CISP, na čelu sa direktoricom Jasminom Ovčina.
“Hvala svima naprijed spomenutim, kao i drugim kolegicama i kolegama, te mještanima u općini Kladanj koji su pomogli u realizaciji ove faze istraživanja”, kazala je na kraju saopćenja Mersiha Imamović. (Tuzlanski.ba)
