Ponedjeljak, 22. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Na današnji dan imenovan prvi reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini

Preuzmite sliku

Prvi reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović imenovan je na današnji dan prije 141 godinu, 17. oktobra 1882. godine.

S povlačenjem Osmanske Carevine s ovih prostora i dolaskom Austro-Ugarske Monarhije nametnula se potreba za osnivanjem zasebnog tijela koje bi bilo nadležno i vodilo brigu o vjerskim poslovima muslimana. Godine 1882. osnovan je Ulema-medžlis, kao vrhovno tijelo za vjerska pitanja, što se uzima kao nukleus i godina osnivanja Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a u jesen te godine imenovan je i prvi reisu-l-ulema.

– Ovo je važan dan datum u historiji Islamske zajednice. To je datum kada je imenovan prvi reisu-l-ulema, ali to je i vrijeme kada je formiran četveročlani Ulema-medžlis na čelu sa reisu-l-ulemom i Zemaljska vakufska komisija. Na izvjestan način to je početak institucionalnog djelovanja Islamske zajednice kakvu danas znamo, u okvirima kakvi su bili mogući u to vrijeme dolaska Austro-Ugarske – kazao je za Agenciju MINA Mensur Karadža, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta Islamske zajednice.

Dodao je da je ovo važan datum, jer je uspostavljena važna institucija za djelovanje Islamske zajednice, kako u simboličkom, tako i suštinskom smislu, za organizaciju vjerskog života muslimana u BiH.

– To je period kada Osmanska Carevina odlazi iz BiH gubi stvarni utjecaj općenito u zemlji, ali i utjecaj na organizaciju vjerskog života. Formalni utjecaj preuzima Austro-Ugarska, međutim, zadržane su veze sa šejhul-islamom u Istanbulu. Ta veza je podrazumijevala da šejhul-islam dodjeljuje menšuru reisu-l-ulemi. Ona je od velike važnosti, jer je menšura dokument kojim se prenose vjerska ovlaštenja i ovlaštenja reisu-l-ulemi da on može dalje prenositi ovlaštenja na niže nivoe – naveo je Karadža.

Po njegovim riječima, dodjeljivanjem menšure je zadržan vjerski ili šerijatski legitimitet reisu-l-uleme, i veza koja seže preko šejhul-islama, halifa sve do Poslanika, a.s. Težak momenat u svakom smislu za muslimane u Bosni i Hercegovini, odlazak jednog kulturno-civilizacijskog, vjerskog okruženja, dolazak sasvim novog državno-pravnog okvira, i podrazumijevao je velike izazove u organizaciji vjerskog života muslimana u našoj zemlji – objasnio je Karadža.

Reisu-l-ulema Hadžiomerović je rođen u Kulen-Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu u mektebu. Nastavio je školovanje u medresama, kratko u Prijedoru, a kasnije u Sarajevu u Hanikahu Kuršumlija medrese. Potom je na školovanje otišao u Istanbul.

U Istanbulu se zadržava 15 godina, učeći pred najvećim vjerskim učenjacima onog vremena, a onda se, s bosanskim hadžijama koje su vraćale s hodočašća u Meki, vratio u svoju zemlju. Biva imenovan muderrisom u Kuršumliji medresi, a 1856. godine i sarajevskim muftijom.

– On je jedan od velike uleme tadašnjeg vremena, koji je smogao snage i hrabrosti da u teškim okolnostima za život muslimana, o kojima smo govorili, stane na čelo i da taj ogroman početni doprinos uspostavi vjerske strukture i uspostavi organizacije vjerskog života u BiH – naglasio je Karadža.

Na položaju reisu-l-uleme ostao je do 1893. godine, kada je podnio ostavku i otišao u penziju.

Na ahiret je preselio 10. februara 1895. godine, a 11. februara, uz prisustvo, navodi se, “svijeta različitih vjera”, klanjana mu je dženaza pred Gazi Husrev-begovom džamijom u Sarajevu. Ukopan je na mezaristanu na Grlića Brdu – prenosi MINA.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,