Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Mreža o Konzumu u BiH: Ucijenjeni dobavljači i regulacija koje nema (VIDEO)

Preuzmite sliku

Ljudi idu na ulicu, a naša država prati. Konzum, grcao ili ne, u strahu su mu radnici. Prinudno poravnati, logika je bh. vlasti postartnog vremena. Naiva je to neviđenih razmjera. I bezobrazluk, jer skorojeviće kapitaliste država je i stvarala. I to stranaka radi, jer ako ćemo pravo, svaki grad ima svog tajkuna. Ucijenjeni dobavljači i regulacija koje nema. Prodato.

“Vidimo se sutra” – možda je odgovor koji stiže od većine velikih dobavljača Konzuma u BiH proteklih sedmica. Potpunog prekida isporuke roba zasad nema. Smanjenja je bilo, privremenih obustava također. Mali dobavljači takvu privilegiju nemaju. Nastavljaju s isporukom, a tek rijetki glas su koji opominje.

“Moja iskustva s Konzumom su 0:0 – neriješeno. Kompenzacija je 100%. Otežano ide i ona. Kad nakon 60 dana teško naplatiš i moraš da kompenziraš, šta je tu dobit? To je kreditiranje“, priča Mevludin Smajić, dobavljač mliječnih proizvoda iz Čelića.

Smajić proizvodnju mlijeka zasniva na skupim bankarskim kreditima, a tu ne može biti kašnjenja.

I pekari isto tvrde. Brašno plate avansno, danas prodati hljeb naplati poslije tri mjeseca i to često u kompenzaciji za šećer, so i slično. O tome pred kamerama ne smiju, jer ukoliko se mali dobavljač suprostavi pravilima bit će izbačen iz sistema, upozoravaju, bez mogućnosti da se nekome i žale. Razlog – nema regulatora rada ovako velikih sistema gdje se vrte milionski iznosi, a čiji značaj za lokalno tržište nije ništa manji od banaka ili osiguravajućih društava, koji imaju svoje stroge regulatore. Javna je tajna, kažu nam, da veliki tržni centri ugovaraju plaćanje svojih obaveza najčešće od četiri do šest mjeseci.

Agrokorove kćerke firme zapošljavaju više od 5.000 radnika. Imaju preko 1.200 dobavljača. Prihod veći od milijardu maraka, skoro pa kao i federalni budžet. A imaju dugovanja starijih i od 140 dana.

Državna i federalna vlast iznose različite procjene:

– Preko 250 miliona KM – tvrdi Mirko Šarović, ministar vanjske trgodine i ekonomkih odnosa BiH.

– 318 miliona – kaže federalni premijer Fadil Novalić.

Bez zajedničkog stava i o problemu Agrokora, koji potresa region. Jedni zabrinuti, drugi smiruju situaciju, treće, pak, nije briga. U cjelini osjeća se nemar. Nespremnost da se na krizu odgovori.

Dobavljači čekaju konkretan potez vlasti. Iz Zagreba čekaju pozitivan signal da Uprava zaista želi opstanak lanca na bh. tržištu. I svi ponavljaju da imaju problema u naplati, ne precizirajući o kojem je iznosu potraživanja riječ. “Oko 20 posto onoga što kroz ovaj trgovački lanac prometujemo“, navodi Žarko Mikić, dobavljač proizvoda voća i povrća iz Banje Luke.

Ozbiljni privrednici tvrde da se država jeste zaštitila, kroz poreze prihodovala, a njih ostavila po strani. Dodatno ih opterećuju zatezne kamate zbog kašnjenja u plaćanju PDV-a. Sve ovo dovodi u pitanje opstanak na destine dobavljača.

“Samim fakturiranjem prema Konzumu oni su platili PDV, a nisu naplatili to što su isporučili, nemaju dovoljno gotovine da izmiruju svoje obaveze i to je put ka stečaju. U tom pogledu država bi ih trebala zaštititi. Konzum BiH je nezavisno društvo, ali je on povezan s majkom firmom u Hrvatskoj. Država ne bi trebala dozvoliti da dođe do odliva novca između kćerki i majke”, pojašnjava Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

“Nema razloga ni za kakvu dramu”, poručuje Novalić.

Dramu smo već imali i lekcije iz prošlosti nismo naučili, tvrdnje su profesora Hasana Muratovića. Cestogradnja sa slovenskim firmama, pa slovenski Tuš – opomene su koje su BiH koštale čak pola milijarde maraka.

“Oni i dalje pola pazara transferiraju u Hrvatsku ili čitav, kao što su Slovenci nosili iz banke”, upozorava Muratović.

Dakle, novce tražimo od MMF-a, a svoje ne znamo da štitimo. Slovenija je usvojila zakon kako bi spriječila Agrokor da koristi sredstva Mercatora. Srbija je zbog straha od odljeva novca pojačala kontrolu deviznih plaćanja u svim firmama kćerkama Agrokora. Naše vlasti tvrde – nema prijetnji, kontrola postoji kroz Zakon o finansijskom poslovanju u kome su skraćeni rokovi plaćanja dobavljačima na 60 dana. Pitanje je da li ga poštuju.

“Samo još ostaje treća stvar – da unutra ubacimo nazor koji bi išao preko lex specialis, ali vas uvjeravam da će i hrvatski i slovenski zakon pasti na ustavnom sudu jer ne možete ubaciti u pravni subjekt nadzor ukolilo niste ubacitli novac“, kaže federalni premijer Novalić.

“Moramo uraditi isto što su uradile Hrvatska i Slovenija. Moramo donijeti propise, vjerovatno – na nivou entiteta – koji će omogućiti da se postavi povjerenik, odnosno, prinudni upravitelj koji će, prije svega, zaustaviti sve transkacije prema vani. Zaustaviti novac koji se generira u BiH – da se plaćaju dobavljači u BiH i da se pokuša spasiti što veći dio firme u BiH“, navodi Muratović.

A i u Hrvatskoj oprečni stavovi. Ono što je tamošnja vlada nazvala spašavanjem nacinalne ekonomije mnogi su nazvali spašavanjem Ivice Todorića, vlasnika Agrokora poznatijeg kao Gazda. Ipak, sve glasnije su priče o hapšenjima ljudi iz vrha Agrokora. Hoće li i Gazda otići ovisit će, izgleda, od odnosa snaga Mosta i HDZ-a, ali bit će i svojevrstan test vladajuće koalicije. Zasad su sva dugovanja Agrokora zamrznuta na godinu dana. Kredit odobren, isplata dobavljačima počela, ali je nejasno kakav je status Agrokorovih firmi u drugim državama, upozoravaju iz Zagreba.

“Evidentno je da će u sklopu restrukturiranja Agrokora, za koje se još ne zna kako će biti prvedeno, ali će zasigurno podrazumijevati prodaju dijela imovine iz sastava holdinga. Moglo bi se dogoditi da Agrokorove tvrtke u drugim državama dobiju nove vlasnike”, smatra novinar Marko Biočina.

Nejasno je i kako će se tretirati dugovanja i obaveze koje Agrokor ima prema kćerkama firmama koje su garant nekih kredita. Na pozivu za skupštinu Sarajevskog kiseljaka, kćerke firme Agrokora u BiH, tačka dnevnog reda “jamstvo za kredit”. Zbog dizanja kredita za Agrokor tokom prošle godine ovo društvo je, prema dokumentima, zasjedalo vanredno četiri puta. A upravo je, tvrde ekonomisti, Akrokor neobično brzo rastao zahvaljujući kreditima i dugovanjima dobavljača. U svakom slučaju riječ je, sigurno, s jedne strane o značajnom ruskom utjecaju na ovim prostorima, budući da su kreditiranjem došli do direktnog utjecaja na hrvatski prehrambeni sistem, kao što su izvori pitke vode, proizvodnja hrane, a s druge strane o odlučnom potezu Vlade da ne prepusti cijelu priču slučaju već da direktno utječu na njezin rasplet preko novog zakona.

“Pred nama je bitka za Agrokor, bitka za zaposlene Agrokora, za dobavljače vjerovnike. I pred nama je bitka da se ovaj poslovni problem ne prelije na cijelo gospodarsto Hrvatske, pa i šire”, poručio je Ante Ramljak, povjerenik za Agrokor.

Pisao je Ramljak i zaposlenicima Konzuma u BiH. Stabilizacija poslovanja prioritet je – navodi on. Međutim, svaku krizu prati otpuštanje radnika. Za sada je njih 90 ostalo bez posla.

“To je naše redovno poslovanje. Također ćemo zatvoriti desetak naših malih prodavaonica koje su neprofitabilne i nemaju veze s restukturiranjem Agrokora“, kaže direktor Konzuma BiH Tomislav Bagić.

Zatvorenost uprave Konzuma i čekanje na zeleno svjetlo iz Zagreba – kritika je Sindikata trgovine BiH. Upozoravaju i na druge posljedice.

“Prema radnicima ovih firmi banke više nisu blagonaklone, ne daju više kredite s obzirom na to da se oni smatraju kriznom grupom u smislu budućeg vraćanja”, ističe Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata trgovine.

O vraćanju dugova ove bi sedmice trebali razgovarati predstavnici kćerki firmi Agrokora i dobavljači, posebno oni iz Hercegovine. A oni tvrde da oni skoro pa beskamatno kreditiraju Agrokorove firme u BiH u iznosu za koji su uvjereni da premašuje više od 250 miliona maraka, pri čemu dobavljači na taj novac plaćaju kamatu 6-7%. Mnogi ukazuju na to da bi kriza mogla ugušiti brojna mala i srednja preduzeća. Iz države zato ovaj prijedlog:

“Promijenit ćemo odgovarajući zakon i osigurati da se povrat PDV-a može izvršiti samo ako je jedan od tržnih lanaca svoju obavezu prema dobavljačima“, navodi ministar Šarović.

Struka tvrdi da je potpuno pogrešno reći kako za nas problema nema jer grupacija ima vrijedne nekretnine u BiH. To je djelimično tačno, ali većina nekretnina je pod bankarskim hipotekama. Apelira se zato da vlast uspostavi kontrolu nad nekretninom uvođenjem zakonskih propisa kojim bi se omogućilo da se dobavljači namire prije stavljanja hipoteke na nekretninu. A do tad vrlo je moguć i scenarij da, kako navodi Šunje, oni “dignu sidro i odu“.

Dakle, moguće je, strahuju dobavljači, da Konzum otkaže ugovore za korištenje poslovnih prostora koje iznajmljuje, zatvori vrata i ode. Upravo onako kako je otišao Tuš, a iza sebe ostavio dugove, ali ne i pouku da se roba bez jasne garancija ne daje.

(Federalna.ba/Mreža)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , , ,