Utorak, 19. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Mogu li tretmani geliranja i trajni lak dovesti do teških bolesti? Doktorica objašnjava šta je istina…

Preuzmite sliku

UV lampe koje se koriste za sušenje laka, mogu uzrokovati oštećenja DNA na rukama i tako uzrokovati promjene, stoji u rezultatima istraživanja. Iako se takve lampe već dugo koriste te iako se zna da određeni spektar UV zraka može biti kancerogen, do danas se nisu provela formalna istraživanja o utjecaju na stanice. 

Slaže se s ovim navodima i naša sugovornica Jelena Maljić, dr. med., specijalist dermatovenerolog, Specijalna bolnica Arithera:

“Gel manikura je posljednjih godina postala jedan od najpopularnijih, lako dostupnih trendova u ljepoti. Sam proces ”geliranja” noktiju zahtjeva UV svijetlo za polimerizaciju i učvršćivanje materijala korištenih u izradi ”umjetnih” noktiju. UV lampe za nokte imaju vrlo slična svojstva kao i tradicionalni UV solariji, s tim da većinu UV zračenja čini upravo UVA spektar. Iako je poznato da postoji statistički značajan uvećani rizik za nastanak nemelanomskih karcinoma kože u ljudi koji redovno koriste solarij (UV zračenje), trenutačni dokazi o kancerogenom riziku povezanom s korištenjem UV lampi za nokte su kontroverzni te su potrebna daljnja istraživanja.”, pojasnila je.

Jedan od autora studije, prof. molekularne medicine i biološkog inženjerstva, Ludmil Alexandrov navodi kako se takve lampe smatraju sigurnima, ali niko do danas nije proučavao te uređaje i kako utječu na stanice u tijelu na staničnom i molekularnom nivou do danas.

Rizik od nastanka melanomskih karcinoma kože

“Činjenica je da bilo koji oblik izlaganja UV zračenju može imati kancerogeni potencijal, međutim u ovom slučaju je upitna kumulativna dozna odnosno sve ukupno vrijeme izloženosti UV zrakama tokom ponavljajućih tretmana gel-manikure. Upravo bi u tom smjeru trebala ići  buduća istraživanja na temelju kojih bi se mogao donijeti zaključak da li gel-manikura  zaista značajno povećava rizik za nastanak nemelanomskih karcinoma kože, a i samog melanoma kože/noktiju. “, ističe dr. Maljić.

Nakon što su znanstvenici izložili ljudske stanice i stanice miševa UV zrakama koje se nalaze u lampama za nokte, identificirali su štetu na razini mitohondrija i DNA, kao i smrt stanica.

  • Samo 20 minuta izlaganja UV svjetlosti, nakon koje je slijedilo sat vremena pauze kako bi se šteta popravila, te ponovnih 20 minuta izlaganja svjetlosti, rezultiralo je propadanjem stanica od 20 do 30 posto.  No ako se radi o  20 minutnom izlaganju svakog dana, sveukupno tri dana, dolazi do smrti 70 posto stanica. No obično se ruke izlažu prilikom manikure oko 10 minuta UV lampama, što je puno kraće od vremena koje se proučavalo.
    Zanimljivo je da se šteta nije popravila s vremenom, što je dovelo do mutacija koje su primjetne kada je u pitanju rak kože. Prema riječima Alexandrova, postoje i rijetka izvješća o pojavi raka prsta kod ljudi koji redovno idu na manikure.

    Iako su podaci zabrinjavajući, istraživanje ne nudi direktan dokaz da UV lampe za sušenje laka povećavaju rizik od raka. Isto tako nije poznato koliko često bi neko trebao biti izložen takvim lampama da bi bio u rizičnom nivou. Potrebna je veća i opsežnije istraživanje kako bi se dokazalo da uistinu svjetlost koju emitiraju UV lampe može uzrokovati tako velike promjene.

  •  

    “Bez obzira na trenutna saznanja, svakako je preporuka da se kod učestalog/redovnog odlaska na gel-manikuru, 20-ak minuta prije tretmana na šake aplicira krema za sunčanje širokog spektra s visokim zaštitnim faktorom ili bi trebalo razmotriti korištenje rukavica bez prstiju. Radi učestalosti gel-manikure sve je više prijavljenih slučajeva  preosjetljivosti i alergijskih reakcija na jednu ili više različitih kemijskih komponenti korištenih u manikuri kao što su lakovi, sredstva za uklanjanje zanoktica, umjetni nokti i slično. Klinička slika preosjetljivosti/alergijske reakcije najčešće se prezentira crvenilom kože oko noktiju te oticanjem vrhova prstiju uz moguć nastanak mjehurića i/ili područja suhe ispucale kože. “, dodaje dr. Maljić te pojašnjava kako i osjetljivost na pojedine hemijske komponente može uzrokovati alergijski kontaktni dermatitis i/ili iritativni kontaktni dermatitis ne samo oko područja noktiju, već i na mjestima koja se obično dodiruju prstima, kao što su kapci, usta i brada te bočne strane vrata. Alergija na kozmetička sredstva za nokte također može dovesti do bolesti noktiju kao što su paronihija, oniholiza i druge distrofije nokatnih ploča.

    “Do sada poznati alergeni ili jaki senzibilizatori su akrilati – metakrilat i etil 2-cijanoakrilat koji se nalaze u akrilnim ljepilima za umjetne nokte te tekući esteri metakrilatne kiseline kao što je etil metakrilat i polimer polimetil metakrilata u prahu. Osim blažeg oštećenja nokatne ploče alergeni mogu uzrokovati ozbiljnije reakcije kao što su parestezije (trnci i bockanje) ili čak potpunu destrukciju nokta. Također je moguća i sekundarna infekcija noktiju odnosno paronihija. “, zaključila je doktorica. (Ordinacija.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,