Vjenčanje za nekoliko mjeseci, čekanje kuma iz inostranstva, krsna slava, ispiti ili radovi u polju samo su neki od razloga koje su osuđenici u Bosni i Hercegovini navodili u molbama sudovima širom države kako bi odgodili svoj odlazak u zatvor.
To su samo neki od pokušaja osuđenika da, na osnovu zakonskog prava, traže odgađanje zatvorske kazne, a takvog zakonskog prava odriče se malo koji osuđenik, što potvrđuju i podaci osnovnih ili općinskih sudova u BiH.
U Općinskom sudu Sarajevo kazali su nam kako su tokom 2017. godine zaprimili više od stotinu zahtjeva za odlaganje izvršenja kazne zatvora, ali da je tek neznatan broj ovih zahtjeva odobren.
“Uvidom u elektronsku bazu utvrdili smo da je u vremenskom periodu od 1. januara do 31. decembra 2017. godine Općinski sud u Sarajevu zaprimio 104 molbe za odlaganje izvršenja kazne zatvora. U navedenom periodu doneseno je deset rješenja kojima se odlaže izvršenje kazne zatvora”, kazali su za Radiosarajevo.ba iz Ureda za odnose s javnošću Općinskog suda Sarajevo.
Odgoda izvršenja zatvorske kazne može trajati i do godinu dana
Dodali su i kako su ovi zahtjevi odobreni samo na osnovu onih molbi koje su bile u skladu sa zakonom. Tačnije, pojasnili su nam kako zakon nalaže da se molbe za odlaganje zatvorske kazne mogu odobriti: ako je osuđena osoba oboljela od teže akutne bolesti, ako se desio smrti slučaj ili teška bolest u užoj porodici osuđene osobe, ako je osuđena osoba obavezna da izvrši određeni posao koji je već počeo, a usljed neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta, ako je odlaganje osuđenoj osobi potrebno zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se pripremala.
Također, pravo na odgodu zatvorskih kazni imaju i osobe čije porodice moraju izvršiti ili dovršiti neodložne poljske, sezonske ili radove izazvane elementarnim nepogodama ili drugim udesom, zatim ukoliko su osuđeni bračni drugovi od kojih zavisi izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih članova domaćinstva, žene koje doje djecu mlađu od godinu dana ili koje su trudne, te hranioci porodice od kojih zavisi izdržavanje domaćinstva.
“Prema svim ovim tačkama zakona zatvorska kazna može se odgoditi do onog trenutka do kada traje bolest osuđenika, odnosno u intervalima od tri mjeseca do godinu dana u ostalim slučajevima koje zakon dopušta”, dodali su iz Općinskog suda Sarajevo.
U Osnovnom sudu Banja Luka istaknuli su da mjesečno dobiju oko 40 predmeta za izvršenje zatvorske kazne, od čega trećina osuđenih podnese molbu da bi odgodili početak njenog izdržavanja. Dodali su da kao razloge najčešće navode svoju ili bolest člana porodice.
Odgodu traže zbog vjenčanja ili krsne slave
“Zna se desiti da osuđeni zatraže odgađanje zatvorske kazne iz neobičnih razloga. U molbi jednog osuđenika stajalo je da čeka kuma iz inostranstva koji će mu platiti novčanu kaznu. Bilo je i onih koji su sud molili da sačeka sa izvršenjem kazne dok se ne ožene za nekoliko mjeseci ili proslave krsnu slavu, što baš i nisu razlozi za odlaganje predviđeni odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija RS-a”, pojasniki su nam u banjalučkom Osnovnom sudu.
Dodali su i kako ovaj sud u toku jednog mjeseca primi oko 40 predmeta za izvršenje kazni zatvora, ali ne i koliko je ovakvih zahtjeva odobreno osuđenicima na području RS-a.
Slična situacija je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje veliki broj osuđenika od Općinskog suda u Mostaru traži odlaganje kazne.
“Tokom prethodne dvije godine u Općinski sud u Mostaru podneseno je 38 molbi za odgodu početka izdržavanj kazne zatvora, od čega su 23 molbe zabilježene u 2017. godini. Tačnije, tokom prošle godine 14 osuđenika je zatražilo ovakav tretman, a odgoda je dozvoljena u šest predmeta. Znalo se dešavati, kao recimo u 2016. godini, da jedno osuđeniku nekoliko puta bude odgađan početak izvršenja zatvorske kazne, zbog teške bolesti koja se završila smrću osuđenika”, istaknuli su iz Općinskog suda Mostar.
Zatvorenici u HNK-u kao najčešći razlog za podnošenje ovakve molbe navodili su bolest osuđenika ili bolest člana njegove porodice, te ako je osuđena osoba hranitelj porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bi bilo ugroženo izdržavanje domaćinstva.
Kada je riječ o ovoj problematici, zakon nalaže kako postoje eksplicitni slučajevi u kojima je moguće da osuđenicima bude odgođen početak izvršenja zatvorske kazne. Tom prilikom osuđenik mora u potpunosti dostaviti svu dokumentaciju koja će potvrditi navode molbe, kao što je medicinska dokumentacija, a tek nakon detaljnog uvida u molbu nadležno sudija može odobriti molbe u zaista opravdanim slučajevima. (Radiosarajevo.ba)
