Povodom obilježavanja 9. maja Dana logoraša BiH, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini dan ranije, 8. maja najavio je premijeru dokumentarnog filma “Herceg-Bosna, zločin i kazna” kao i otvaranje spomen sobe “Veljaci“ u Bratuncu, javlja Anadolu Agency (AA).

Danas su prikazani i inserti iz dokumentarnog filma “Herceg-Bosna, zločin i kazna“ koji će biti prikazan u Mostaru. Ukazano je i na loš položaj bivših logoraša u BiH, ali je iskazano i nezadovoljstvo zbog neusvajanja zakona o pravima žrtava torture.

Poručeno je da je usvajanje zakona krajnji cilj Udruženja i bivših logoraša.

U spomen sobi u Bratuncu će biti izloženo oko 100 fotografija logoraša i logora kao što je to slučaj i u Brčkom.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini kazao je da ove godine u sklopu Memorijalnog centra Veljaci otvaraju muzej posvećen logorašima, žrtvama torture u BiH.

Govoreći o filmu “Herceg-Bosna, zločin i kazna” Mešković kaže da je riječ o priči koja je bila ”stavljena pod tepih” te da se njim ne želi osuditi nijedan narod.

Najavio je i treći dokumentarni film koji će svjetlo dana ugledati početkom januara sljedeće godine.

”Film će obrađivati seksualno zlostavljanje i silovanje muškaraca i žena u logorima u BiH za vrijeme agresije na BiH”, kazao je Mešković.

Govoreći o statusu bivših logoraša Mešković kaže da je “njihova lična karta, njihova patnja”.

“Naš krajnji cilj i krajnje rješenje koje želimo jeste zakon o pravima žrtava torture u BiH, jedinstven za sve logoraše, sve žrtve, bez obzira na vjersku, nacionalni ili neku drugu pripadnost”, poručio je Mešković.

Avdo Huseinović, režiser dokumentarnog filma “Herceg-Bosna, zločin i kazna“ predstavljajući film kazao je da je ovo deseti dokumentarni film koji je do sada uradio.

”Ovo je priča koja je bila stavljena pod tepih i tek prvostepenom presudom Prliću i ostalima nekako je počela oživljavati”, kazao je Huseinović.

Prema njegovim riječima, film sadrži jezive scene poput masakra u selu Ahmići kod Viteza, kao i važan video materijal o zločinu nad Bošnjacima sela Here u okolini Prozora.

”Taj video možemo porediti sa onim snimkom Škorpiona, strijeljanja koje su izvršili u Godinskim barama kod Trnova”, naglasio je Huseinović.

Istakao je da postoji nekoliko segmenata koji su mu ostavili dilemu na koju i nema odgovora, a na vrhu te liste se nalazi apsurd koji se dogodio na području tzv. Herceg-Bosne, a to je da jedna vojska, u ovom slučaju HVO, na liniji koju drži prema vojsci RS-a, u nekoliko noći pohapsi i u logore odvede svoje saborce.

”U ovom slučaju je riječ o velikom broju Bošnjaka koji su pripadnici HVO-a. To je posebno bilo izraženo na području Čapljine, Stoca i dijela Mostara. Možemo reći da su hiljade Bošnjaka, koji su bili pripadnici HVO-a i koji su se do početka jula 1993. godine zajedno s Hrvatima suprotstavili velikosrpskoj agresiji, preko noći našli u logorima Gabela, Koštana bolnica, ali i u nizu drugih logora na području Hercegovine”, kazao je Huseinović.

Naglasio je da je intersantno da će u video fragmentima vidjeti i nevjerovatno bliska saradnja vojske RS-a i HVO-a tokom 1993. godine.

”Ona je posebno bila izražajna na slučaju Žepča, Vareša, Kiseljaka i Kreševa. U ovom filmu učestvuje nekoliko eminentnih hrvatskih intelektualaca, bivših političara, poput Stjepana Kljuća, Ive Komšića, Stipe Mesića, Marinka Pejića. Kroz logore koje je formirao civilni i vojni vrh Herceg-Bosne prošla su mnoga eminentna imena poput reisa Huseina ef. Kavazovića, koji je pola godine proveo u logoru kod Konjica, a u logoru je bio i legendarni mostarski skakač Emir Balić”, poručio je Huseinović.

Suljo Kmetaš, predsjednik Saveza udruženja logoraša Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) podsjetio je da je ”zločinačka politika HVO i Herceg-Bosne počela 23. oktobra 1992. godine u Prozoru kada je ubijeno osam Bošnjaka i jedan Srbin”.

”Ti zločini koje su činili HVO i hrvatska vojska ništa se ne razliku od srpske agresije. Znači, i Hrvatska je izvršila agresiju na BiH”, kazao je Kmetaš.

Poručio je da tužilaštvo i sudovi ne procesuiraju zločince koji šetaju u povratničkim mjestima poput Prozora, Čapljine, Stocu.

”Tamo, Bošnjacima možda je čak gore živjeti nego Bošnjacima u RS-u”, kazao je Kmetaš.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine je, prema podacima Saveza logoraša u BiH, tokom rata u BiH bilo 657 logora kroz koje je prošlo više od 200.000 zarobljenika. Skoro 30.000 logoraša je ubijeno ili se još uvijek vode kao nestali. U sudskom sporu protiv bh. entiteta Republika Srpska i Federacije BiH trenutno je više od 30.000 logoraša zbog tortura u logorima tokom perioda 1992. – 1995. godine. (Tuzlanski.ba)