Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš u intervjuu za Anadolu Agency (AA) istakla je kako je umjereni optimista da će biti aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP) za Bosnu i Hercegovinu na Samitu NATO-a u Vašravi koji će se održati u prvoj polovini jula.  

Ona je u tom smislu pozdravila preporuku Parlamentarne skupštine NATO-a, održane nedavno u Tirani, koja je preporučila članicama NATO-a da podrže MAP za BiH.

“Prije nekoliko mjeseci je delegacija Parlamentarne skupštine NATO-a bila u Bosni i Hercegovini i mi smo im nastojali s aspekta Ministarstva odbrane BiH pojasniti na bazi njihovih upita šta su to aktivnosti koje poduzimamo prije svega kada je u pitanju ispunjenje uvjeta iz Tallina, a potom i ostalih aktivnosti. Jer, uknjižba perspektivne vojne imovine je kontinuirana zadaća Ministarstva odbrane, odnosno Oružanih snaga BiH gdje zajednički sa Pravobraniteljstvom BiH radimo na tom pitanju. Naravno, mi nismo uspjeli u potpunosti uknjižiti sve perspektivne lokacije, ali smo uknjižili 24 lokacije zaključno sa četvrtkom. Smatram da je to u godini dana veliki napredak”, navodi ministrica Pendeš.

Naglašava kako BiH, s druge strane, sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama, gdje su njene deklarirane postrojbe ocijenjene najvišim ocjenama, ispunjava svoje obaveze, isto kao i ostvarivanjem interoperabilnosti i kompatibilnosti sa NATO-om s obzirom na spremnost BiH za sudjelovanje u mirovnim misijama i Afganistanu i nastavak sudjelovanja u okviru UN-a u Maliju i Kongu.

– MAP-om preuzimamo obaveze reformi od pravosuđa do ustava – 

“Uskoro ćemo imati našeg predstavnika u Makedoniji, jer i na bazi predsjedničke odluke formirane su Balcan Medical Task Force – BMTF u okviru ovih nekoliko zemalja našega regiona. Aktivno odgovaramo i zbilja prvi reagiramo na prirodne katastrofe i nesreće i pomoć civilnim strukturama stanovništva. Značajan je naš doprinos bio i u povratničkim naseljima za pomoć u izgradnji infrastrukturnih objekata, deminiranje kao jedna, neću reći od naših glavnih zadaća, te uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava je mislim nešto u čemu smo jako prepoznatljivi. Sa tog aspekta, ja sam u biti na neki način optimista, umjereni optimista za aktivaciju MAP-a jer postavljanjem uvjeta za uknjižbu imovine željela se vidjeti puna funkcionalnost BiH kao države. Naravno, obzirom na različita zakonska rješenja, odnosno način na koji se knjiži u FBiH i RS-u nije bilo ni za očekivati objektivno da se to tako brzo riješi”, naglasila je ministrica Pendeš.

Ministrica odbrane BiH navela je kako uskoro očekuje smjernice od Predsjedništva BiH vezano za Pregled odbrane kao strateški dokument koji će jednako tako, navodi ona, pokazati punu opredijeljenost većine za to u Predsjedništvu BiH, gdje “sjede predsjednici stranaka, odnosno oni koji su to bili u momentu izbora, a isto tako predstavnici stranaka koji čine parlamentarnu većinu na državnom nivou”.

“Kod njih je već u nekoliko navrata i u izjavama jasno pokazano da postoji konsenzus kada govorimo o aktiviranju MAP-a za BiH. Tako da ovisi od nas. Imamo još mjesec dana da poradimo, prije svega, i kao Pravobraniteljstvo BiH na pokušaju uknjižbe na području RS-a s jedne strane i da otpočnemo daljnju implementaciju, bolje rečeno, rješavanje tog ranije postavljenog uvjeta. S druge strane, da dobijemo smjernice vezano za dokument Pregled odbrane, odnosno da napravimo viziju Oružanih snaga BiH za sljedećih deset godina”, cijeni ministrica Pendeš.

Navodi da aktiviranje MAP-a nije odbrambeno pitanje nogo političko. Naglašava da aktiviranjem MAP-a, a potom ulaskom u NATO, ne ulazi Ministarstvo odbrane BiH već cijela država.

Aktiviranje MAP-a, navodi ministrica Pendeš, podrazumijeva da smo na korak bliže samom članstvu u NATO, ali to podrazumijeva i da ćemo sami na sebe preuzeti značajne obaveze koje se tiču reforme i oblasti pravosuđa, ljudskih prava, ekonomije, ustava…

Na najave političara iz bh. entiteta RS kako ne očekuju pozitivne vijesti iz Varšave kada je u pitanju aktiviranje MAP-a, ministrica Pendeš odgovara: “U periodu od 4. do 9. jula, odnosno početkom sedmog mjeseca je Varšavski samit NATO-a. Mi smo dobili pozivnicu i ide značajna delegacija BiH. Na nama je da uradimo sve do tog datuma kako bi i poruka sa Samita za BiH bila pozitivna. Bez obzira što smo propustili od 2010, a sada je 2016, dakle šest godina da uknjižimo tu imovinu, mi smo i dalje intenzivno radili na postizanju standarda. Naravno da nije isto kada imate već aktiviran MAP i radite svoj plan i program svake godine i prezentirate ga i kada on nije aktiviran”, kaže ministrica Pendeš.

Navela je da su dokumenti Proces planiranja i revizije (PARP) i Individulani partnerski akcijski plan (IPAP) pokazatelj koji je stupanj interoperabilnosti dostignutih ciljeva “koje smo mi sami sebi na neki način zadali, a potvrđeni su od NATO-a”.

“Početkom ove sedmice delegacija Ministarstva odbrane BiH je bila u Briselu i što se tiče PARP-a mi smo dobili pozitivno ocjenu i svaku pohvalu”, istakla je Pendeš.

– Članstvo u NATO i EU za BiH nema alternativu – 

Ministrica Pendeš govorila je i o tome može li BiH u EU, a da ne bude prije toga i članica NATO-a.

“Moja teza, ne mogu reći da je pesimistična, ali poučeni iskustvom, a najbolje su naučene lekcije, jer sve zemlje u tranziciji koje su sada članice NATO-a i članice EU, ja ne znam niti jednu da je postala članica EU, a da prethodno nije postala članica NATO-a. Možda ćemo mi biti prvi slučaj. Ali, ja smatram da posao koji radimo na reformi, jer odbrana nije jedini segment NATO saveza, ima i politički segment NATO saveza. On podrazumijeva reforme u oblasti pravosuđa, zaštite ljudskih prava, ekonomije, ustava, funkcionalnosti države. To je u biti sve ono što je i u Reformskoj agendi koju smo svi prihvatili kada govorimo o Vijeću ministara BiH, Federaciji BiH i RS-u. To je nešto što je slijed kako bi ste postali članica EU. Ujedno, to su sve i aktivnosti reforme koje se rade da biste postali članica NATO-a”, navodi Pendeš.

Navodi da jeste da određeni broj država nije članica NATO-a, a jeste EU i obrnuto, ali najveći presjek je ustvari da su i jedne i druge članice i EU i NATO-a. Pošto se odluke, navodi Pendeš, donose konsenzusom, onda je logično očekivati od partnera Alijanse kojoj teži BiH, a nisu nas prisilili, nego mi težimo da oni postavljaju određene uvjete.

Tako, kaže Pendeš, kada se uključujete u bilo kakvu organizaciju, vi svojim potpisom, svojom članskom karticom potvrđujete da ste opredijeljeni za vrijednosti koje predstavlja ta organizacija, bilo da je sportska, kulturna, politička…

“Tako i NATO savez i EU. Mi smo opredijeljeni da to budemo, ali da bismo to bili, moraju postojati određeni uvjeti koje moramo zadovoljiti. I u tom smislu ja smatram da je pogrešna teza da možemo, možda je pogrešna moja, ali onda ću se ja ispričati svima ako to bude tačno, da možemo postati prije članica EU nego što postanemo članica NATO-a”, kaže Pendeš.

Poziv NATO-a za punopravno članstvo Crne Gore ohrabruje, kaže Pendeš, i Bosnu i Hercegovinu. Jer, kako navodi, “generalno, pristup kolektivnom sistemu sigurnosti je opredjeljenje BiH”.

“Mi nemamo dovoljno novaca da bismo mi razvijali vojsku ili Oružane snage. S druge strane, vi bez obzira koliko imali novca, morate prepoznati koje su vam prijetnje. Ako smo mi zemlja opredijeljena da budemo dio EU i NATO saveza, ako s jedne strane imamo najdužu granicu sa zemljom Hrvatskom koja je članica i EU i NATO-a, uskoro će i Crna Gora koja je članica NATO-a vjerovatno postati i članica EU, koje su nam to onda prijetnje? A, Republika Srbija je članica Partnerstva za mir isto kao i BiH. Na bazi tih prijetnji kreiraju se i snage i u tom smislu je jako bitno prepoznati šta je bitno, a šta nije bitno, koliko sredstva imate na raspolaganju i šta ćete razvijati. Jer, je bitnija modernizacija Oružanih snaga BiH često nego broj pripadnika OS BiH. Bitnije je da su kvalitetno opremljeni i obučeni nego sam broj i brojnost. Vidljivo je na bazi i iskustva i analize, a može se sve provjeriti, da od utemeljenja NATO saveza nije postojalo ni jedno, uvjetno rečeno, otvoreno pitanje koje je još uvijek tu između bilo koje članice NATO saveza. Uvijek se to nastojalo riješiti i rješavalo. Dakle, nije postojala nikakva prijetnja. Prema tome, ja smatram da članstvo u NATO-u, odnosno članstvo u EU za BiH nema alternativu”, poručila je Pendeš.

– BiH je neovisna država i ne treba čekati Srbiju – 

Ministrica odbrane BiH smatra kako BiH ne treba niti može da čeka opredjeljenje Srbije vezano za NATO, kako bi na osnovu toga kreirala svoj daljnji put u NATO savez. Takve izjave i teze posebno političara iz RS-a ministrica Pendeš smatra neutemeljenim.

“Mi smo neovisna država Bosna i Hercegovina. Ja smatram da ljudi koji sudjeluju u kreiranju vlasti u BiH su oni koji odlučuju o budućnosti BiH. Naravno, ja ponekad ne razumijem takve izjave iz RS-a, ali ja smatram da je krajnje vrijeme da svi mi koji predstavljamo svoje političke stranke ili narode unutar BiH se opredijelimo šta je najbolje za BiH”, naglasila je Pendeš.

Naglasila je kako će Oružane snage BiH nastaviti na uspostavi što efikasnijeg djelovanja svih u regionu u slučajevima prirodnih katastrofa i nesreća kako bi se što prije i na najbolji mogući način pomoglo unesrećenim.

“Tokom posljednjih poplava koje su bile u BiH u pomoć su nam priskočili susjedi, Hrvatska i Slovenija. Iako Slovenija nije direktno susjed, ona na neki način jeste regionalno, priskočila je sa svojim helikopterskim postrojbama i ljudima. To je jedan vid suradnje. Naravno, mi nastojimo raditi da kroz određene bilateralne sporazume i u okviru odbrambene suradnje, ali isto tako bilateralne, između dvije države prepoznamo neke oblasti čvršće suradnje”, kaže Pendeš.

Navodi da je prije nekoliko godina bila jedna radionica u Trebinju koja je trebala rezultirati, mada još uvijek nije, sporazumom koji bi pomogao da u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća, bez obzira da li se radilo o poplavama, požarima, zemljotresima ili nekoj drugoj katastrofi ili nesreći, da se aktivno uključe jedni drugima kao pomoć.

“To je u funkciji da možemo priskočiti u pomoć, jer je jako bitno da imate sporazum koji definira prelazak snaga preko granice. U slučaju požara često nam je kanader iz Hrvatske dolazio, bilo je preleta čak i iz Turske… Dok se svi papiri pripreme preko Ministarstva vanjskih poslova, dozvoli se prelazak granice, gubi se vrijeme. Zbog toga države i potpisuju bilateralne sporazume kako bi pojednostavili određene aktivnosti s ciljem odgovora na prirodne katastrofe i nesreće ili bilo kakve druge aktivnosti”, navodi Pendeš.

– Za modernizaciju OS BiH 300 miliona KM – 

Ministarstvo odbrane BiH, navela je, ima sporazum i sa Republikom Turskom. Svake godine, navodi Pendeš, potpisuju se i finansijski sporazumi na bazi odobrenih sredstava kroz budžet koji oni odrede za pomoć BiH.

“Tako saradnja BiH i Turske ide u smislu edukacije s jedne strane i opremanja i modernizacije zavisno od toga šta mi kao BiH, druga strana, iskažemo kao interes i potrebu. Očekujemo jaču suradnju, prepoznavanje određenih aktivnosti. Turska je članica NATO saveza i podržava i lobira za BiH kada govorimo i o aktiviranju MAP-a. Nije ona jedina, naravno, i druge zemlje to rade. No, u tom periodu 2010. Turska je bila kontakt nacija. Smatralo se da je uknjižba imovine ustvari tehničko pitanje koje se poslije ispolitiziralo. Ali, u BiH često tehničke stvari ispolitiziraju iz prostog razloga što svake druge godine imamo izbore i onda često u nedostatku nečega drugog potegne se za tim, takvim aktivnostima kao mogućim alatima u borbi za glasove”, navodi Pendeš.

Ministrica odbrane BiH naglasila je kako se u narednom periodu planira modernizacija Oružanih snaga BiH. Navodi da, ustvari, što prije očekuju smjernice za Pregled odbrane od Predsjedništva BiH.

“Te smjernice su nam bitne zbog vizije Oružanih snaga BiH sljedećih deset godina. Mi smo na Vijeću ministara BiH usvojili i od Predsjedništva BiH dobili potporu za naš višegodišnji projekat u sljedećih deset godina u smislu modernizacije helikopterskih postrojbi, zračnih snaga, modernizaciju u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća, vezano za nabavku čamaca i vedara za gašenje požara, nabavku motornih vozila, ne luksuznih, nego generalno OS BiH za snabdijevanje jedinica i pomoć. To sve košta oko 300 miliona KM. Naravno da mi ne možemo očekivati u sljedećih godinu, dvije ili tri značajna sredstva, ali se može planirati da se u sljedećih deset godina sukcesivno izdvajaju sredstva iz pororačuna, što ne znači da mi ove godine ne možemo potpisati ugovor koji će se implementirati u narednih deset godina”, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency marina Pendeš, ministrica odbrane Bosne i Hercegovine.  (Tuzlanski.ba)