Poplavi koja je pogodila BiH u maju 2014. godine prethodile su padavine, čija se količina smatra najvećom u posljednjih 120 godina.
Prema nalazima istraživanja provedenog za potrebe izrade Izvještaja o potrebama za oporavkom i obnovom u BiH, majske poplave su pogodile čak 81 jedinicu lokalne samouprave.
Procijenjeno je da ukupne štete i gubici u BiH iznose cca 4mlrd KM. Štete i gubici u poslovnom sektoru su procijenjene u iznosu od cca 2,5 mlrd KM. 3.000 ljudi je ostalo bez posla, 13.500 radnih mjesta je direktno ugroženo, dok se 50.000 radnih mjesta smatra indirektno ugroženim. Štete iz neformalnog sektora privređivanja kao i štete nastale prekidom lanaca vrijednosti u sveukupnoj prozvodnji nisu procijenjene.
Da li su prertpljene štete bh privrednicima sanirane, šta su domaće vlasti poduzele po tom pitanju? Šta treba da poduzmu? Da bi se došlo do odgovora na navedena pitanja, Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, su u sklopu projekta Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta održali deset fokus grupa i četiri okrugla stola u područjima koja su najviše pogođena poplavama. Učesnici fokus grupa i okruglih stolova bili su ovlašteni predstavnici vlasti, poslovnog sektora i nevladinog sektora.
Da li su pretrpljene štete bh privrednicima sanirane, šta su domaće vlasti poduzele po tom pitanju?
Odgovor na navedeno pitanje je, na žalost, sasvim jednostavan. Oštećeni privrednici su se neosporno izjasnili da su domaće vlasti nesposobne za reagovanje u kriznim situacijama, štete u velikom dijelu nisu sanirane, a i čitav proces procjene šteta i dodjele “pomoći” praćen je nizom nedostataka. Tako se npr. postavlja i pitanje: Po kojem su kriteriju određeni privrednici dobili pomoć, kada nisu imali uopšte ili su imali loše procijenjenu štetu? Ili pak, kako navode direktori tri preduzeća iz Doboj Juga – Kebex, Ege Komerc i Nord Star – “Nelogično je da radnja ili obrt sa 1 ili eventualno 2 uposlena dobije 7.000 – 12.000KM u prvom i drugom krugu, a mi u ovom krugu kao preduzeća sa prikazanom sličnom štetom (130.500 KM, koja je u stvarnosti još veća) iznos od 1021 KM do 1067 KM, što je zaista poražavajući podatak” . Ova preduzeća su odbili pomoć namjenjenu za sanaciju dijela direktnih šteta, jer “ne žele sadaku” (eKapija.ba).
Zbog takvih i drugih sličnih situacija, privrednici i navode potrebu da se na državnom nivou kreira Registar šteta, koji bi sadržavao podatke svih preduzeća koja su dobili pomoć, kako od domaćih tako i od međunarodnih organizacija. Zatim, “po kojem su to kriteriju, neka preduzeća dobila pomoć i u kojem iznosu, a zašto neka nisu?”, pitaju vlasnici poplavljenih preduzeća. Na taj način bi se došlo do uvida o transparentnosti utroška sredstava namijenjenih za sanaciju šteta od poplava/klizišta u malim i srednjim preduzećima.
Šta domaće vlasti treba da poduzmu?
Zajednička ocjena svih učesnika fokus grupa i okruglih stolova je da sredstva koja su i izdvajana za pomoć privrednicima nisu dovoljna. Pomoć je uglavnom usmjerena prema stanovištvu i infrastrukturi, dok su privrednici nepravedno stavljeni u drugi plan. Prioritet je ipak trebalo dati privredi u cilju očuvanja radnih mjesta, što nijedan nivo vlasti u BiH nije učinio. Štete su ogromne i još uvijek nisu sanirane, zbog toga je potrebno da vlasti i dalje iz budžeta izdvajaju sredstva za pružanje pomoći oštečenim privrednicima, te da se hitno sačini cjeloviti programa podrške i sprovedu mjere sanacije, kako se ne bi i dalje kasnilo sa pružanjem podrške oštećenim privrednicima.
“Od poplava je prošlo mnogo vremena, većinu šteta smo morali sami sanirati. Sada je potrebno da nam lokalni, ali i organi više vlasti pruže podršku na drugi način, npr. povoljnim kreditima sa malom kamatom, sufinansiranjem kamatnih stopa ili dužim grejs periodom, oslobađanjem od taksi i parafiskalnih nameta na lokalnom nivou, kako bi mogli stati na svoje noge”, rekao je Samid Jusić, Herceg d.o.o. Srebrenik. Isto tako, potrebno je da vlasti sprovedu i preventivne mjere za zaštitu od budućih poplava, jer kako kažu bh privrednici “ovakvu katastrofu sebi još jednom nećemo moći priuštiti”.
Cilj realizacije navedenih aktivnosti bio je, da se na osnovu zaključaka i preporuka, odnosno, kroz razmjenu iskustava i prakse učesnika fokus grupa i okruglih stolova, precizira i dopuni nacrt Analize podrške oporavka biznisa u poplavljenim područjima u BiH. Na osnovu navedene Analize, LEDnet (Mreža za ekonomski razvoj u BiH) će prema nadležnim entitetskim i kantonalnim vlastima pristupiti zagovaranju za kreiranje konkretnog, cjelovitog, dugoročnog Programa pomoći biznisima, kojeg, dakle, još uvijek nema. Projekat “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta” finansira USAID i Ambasada Velike Britanije u BiH.
(Tuzlanski.ba)
