Utorak, 24. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Lorkowski: Odlukom o nastavku rada blokova u Tuzli i Kaknju BiH krši obaveze

Preuzmite sliku

U decembru prošle godine Artur Lorkowski, poljski ekonomist i diplomata, naslijedio je Janeza Kopača na čelu Energetske zajednice.

Ubrzo po preuzimanju mandata, Europu je pogodila nova energetska kriza, kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu.

Kako će nove okolnosti uticati na dekarbonizaciju, šta Energetska zajednica misli o novim blokovima u termoelektranama, a kako gleda na odluke Federacije BiH da produži radni vijek starih blokova, govorio je u intervjuu za Naratorium.

Lorkowski navodi da, iako će strategije dekarbonizacije možda morati da se prilagode kratkoročno kako bi se odgovorilo na globalne geopolitičke izazove i rastuće cijene energije, ne vidi značajne rizike koji bi mogli poremetiti energetsku tranziciju u Evropskoj uniji i na Zapadnom Balkanu.

– Današnji izazovi svakako ne bi trebali biti korišteni kao izgovor za odgađanje planova za postepeno izbacivanje uglja. Za razliku od nekih država članica EU, energetski sistemi WB6 (regionalna inicijativa šest zemalja zapadnog Balkana za elektroenergetski sektor) nisu u velikoj mjeri zavisni od plina. To znači da nema potrebe za povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugalj kako bi se nadomjestio nedostatak uvoznih zaliha energije. Štaviše, trenutna situacija neće promijeniti činjenicu da je finansijska održivost elektrana na ugalj ugrožena i da se njihova javna prihvaćenost smanjuje, jer u mnogim slučajevima takve elektrane ne ispunjavaju ekološka pravila, što ozbiljno šteti zdravlju i dobrobiti građana, kaže Lorkowski.

On navodi da su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale da će zajedno sa EU raditi na cilju ugljično neutralnog kontinenta do 2050. godine, u skladu sa Sofijskom deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan.

– Usvajanje paketa Čista energija za sve Evropljane od strane Ministarskog vijeća Energetske zajednice prošlog decembra pokriva zakonodavstvo u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora, upravljanja, dizajna tržišta električne energije i pravila sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, koji će stupiti na snagu u narednim godinama. Paket će pomoći Energetskoj zajednici da postepeno pređe sa fosilnih goriva i doprinese postizanju ugljično neutralne Evrope do 2050. Štaviše, predstojeće usvajanje ciljeva do 2030. za povećanje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova staklene bašte dodatno će podržati transformaciju energetskog sektora, kaže Lorkowski.

On je komentirao i odluku Federacije BiH da produži radni vijek dva bloka u Kaknju i Tuzli, koji su trebali biti ugašeni iduće godine.

– Blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5 su blizu ograničenju od 20.000 sati rada, što je također zaključeno u Godišnjem implementacionom izvještaju Sekretarijata energetske zajednice za 2021. godinu i procesom donošenja odluka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zabrinutost Sekretarijata za okoliš povećana je nakon odluke Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od 24. marta 2022. godine kojom se usvajaju zaključci o ukidanju primjene režima o prekidu iz Direktive o velikim postrojenjima za loženje u TE Tuzla 4 i Kakanj 5, s namjerom da se produži njihov rad do 2028. godine. Ovakva jednostrana odluka, po mišljenju Sekretarijata, predstavlja očito kršenje obaveza Bosne i Hercegovine prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, kaže Lorkowski. (Alena Beširević / Naratorium)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje