Petak, 30. Jula 2021.
Tuzlanski.ba logo

Ljeto donosi opasnost od mišje groznice i u Tuzlanskom kantonu

Preuzmite sliku

Po riječima voditeljice Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH prim. dr. Mirsade Mulaomerović, u Federaciji BiH nema epidemije šuge ili svraba.

“U svijetu, u svakom trenutku, ima registriranih više od 130 miliona ljudi koji imaju šugu i ta stopa u svijetu varira pa se i naša zemlja uklapa u tu statistiku”, ustvrdila je u razgovoru za Fenu doktorica Mulaomerović.

Po njenim riječima, u zadnjih pet godina u Federaciji BiH prosječno se godišnje prijavi oko 990 oboljelih od šuge. U prva četiri mjeseca ove godine, registriran je manji broj zaraženih – njih 278, što predstavlja pad u odnosu na 315 zabilježenih slučajeva u istom razdoblju prošle godine.

Šuga je, kaže doktorica Mulaomerović, jedan od najčešćih dermatoloških stanja, koji čine značajan udio bolesti kože, naročito u zemljama u razvoju.

“Ova bolest pogađa ljude svih rasa i društvenih slojeva. Pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta”, istaknula je voditeljica Službe za epidemiologiju.

U Federaciji BiH se ta zarazna bolest obavezno prijavljuje prema Zakonu o zaštiti pučanstva/stanovništva od zaraznih bolesti.

Doktorica Mulaomerović napominje kako podaci nisu u potpunosti relevantni jer većina onih koji se obrate ljekaru samo navodeći simptome bolesti, dobije lijek i upisuju se u registar oboljelih bez posebne dijagnostike.

Po njenim riječima, simptomi šuga su svrab koji je intenzivniji noću te osip na koži, izražen na šakama, između prstiju, na podlakticama, prednjem pazušnom naboru, na stomaku, unutarnjim stranama bedara, dojkama i penisu.

“Šuga se obično širi direktnim, dužim kontaktom kože na kožu s osobom koja ima šugu, a vrlo lako se širi na seksualne partnere i članove porodice. Ponekad se širi indirektno korištenjem odjeće, ručnika ili posteljine koju koristi zaražena osoba”, objašnjava epidemiologinja.

Preporučuje da se nakon pojave simptoma građani što prije obrate ljekaru koji će preporučiti terapiju, jer s liječenjem treba započeti čim prije.

Neophodno je liječiti istovremeno inficiranog i kontakte, kao i sve članove domaćinstva, te provoditi mjere lične higijene.

U ljetnim mjesecima povećana opasnost od mišje groznice

Doktorica Mulaomerović upozorava kako u vrijeme ljeta, kada veliki broj građana boravi u prirodi i u dodiru je s namirnicama koje rastu pri zemlji, prijeti povećana opasnost od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, bolesti poznatije kao “mišja groznica”.

Najčešće se, kaže epidemiologinja, registriraju pojedinačni slučajevi bolesti, a pojava epidemije je rjeđa.

Kod nas se bolest najčešće registrira u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom te Srednjobosanskom kantonu, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevskog kantona i Hercegovačko-neretvanske županije.

Epidemije se, kaže doktorica, javljaju u tzv. “mišjim godinama”, kada je povećan broj glodavaca, a tokom proteklih pet mjeseci Zavodu za javno zdravstvo FBiH je prijavljen samo jedan slučaj ove bolesti.

Riječ je akutnoj infektivnoj bolest koja se odlikuje naglim početkom s visokom temperaturom, pojavom hemoragijskog sindroma i simptomima i znacima akutne insuficijencije bubrega .

Uzročnik bolesti je hantan virusi, a izvor infekcije mišoliki glodavci, i to poljski miš (Apodemus agrarius), žutogrli miš (Apodemus flaviokolis), ali i štakori, voluharice i druge vrste glodavaca. Bolest je opisana na svim kontinentima, a kod nas se u nekim krajevima stalno javlja.

Registrira se svake godine, tokom cijele godine, ali se najveći broj oboljelih registrira tokom ljetnih mjeseci.

Ljudi se, kaže epidemiologinja, zaraze direktnim ili indirektnim kontaktom sa zaraženim životinjama, udisanjem kontaminirane prašine ili upotrebom hrane i vode koji su zagađeni izlučevinama zaraženih glodara kao i prilikom direktnog kontakta – hvatanje, ubijanje i slično.

“Najčešće obolijevaju osobe koje zbog prirode svog posla dolaze u kontakt sa glodavcima, njihovim sekretima i ekskretima, kao što s šumski radnici, lovci, poljoprivrednici, vojnici na terenu i logorovanju, ali i izletnici”, dodaje doktorica Mulaomerović.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, a u slučaju pojave simptoma, kao što su povišena temperatura, tačkasta krvarenja na koži poput osipa, smanjeno izlučivanje urina, potrebno je potražiti pomoć ljekara. (Fena)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje