Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

Zdravstvene preporuke za zaštitu od visokih temperatura  i visokog nivoa UV zračenja:

Ograničite kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 časova, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);

Prostorije u kojima se boravi dobro prozračite u toku noći ili ujutro najkasnije do 10h, a preko dana prozore zatvorite i navucite roletne na prozorima koji su okrenuti prema suncu tokom cijelog dana;

Temperatura prostorija u kojima boravite bi trebala biti ispod 320C tokom dana i ne viša od 240C tokom noći, što je posebno važno za hronične bolesnike, malu djecu i starije ljude;

Izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti (npr. treninzi, rad na otvorenom i sl.), ili ih obavljajte rano ujutro između  04h i 07h;
ako ste napolju, što više boravite u hladu;

Oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);

I odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);

Nemojte nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;

Korisno je da u toku dana češće pijete manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, dok unos gaziranih pića treba smanjiti (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);

Važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim ljekara o količini tečnosti koju treba da unesu;

Ako uzimate lijekove, pitajte svoga ljekara da li i kako oni mogu uticati na ravnotežu tehućine  u organizmu i regulaciju tjelesne temperature, kao i šta treba činiti da se spriječe eventualni negativni efekti pojedinih lijekova;

Lijekove držite na temperaturi ispod 250C ili u frižideru (pročitajte na pakovanju upute o skladištenju);

U ishrani upotrebljavajte veće količine svježeg voća i povrća, da bi nadoknadili gubitak mineralnih soli;
Jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi,  naročito suhomesnati proizvodi),

Pri visokim temperaturama u ishrani se preporučuje riba, piletina, tjestenina, kuhano povrće, mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoće, jer se time obezbjeđuje potrebna energija i smanjuje zamaranje i iscrpljenost; izbjegavajte konzumaciju prženih namirnica, a prednost dajte kuhanim; izbjegavajte konzumaciju alkohola, a ograničite količine kafe, slatkih pića i slatkiša;

U pripremi hrane izbjegavajte upotrebu čvrstih životinjskih masnoća (maslac, mast, maslo), a prednost dajte biljnim masnoćama (suncokretovo, maslinovo, kukuruzno ulje);

Voće i povrće dobro operite prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držite u hladnom prostoru;
mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držite u frižideru i kupujte samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavajte njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;

Ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica;
posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu tj. svakodnevno se tuširajte  mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću;

Izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
u intervalu od 11-15 časova, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;

Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);

Prilikom boravka u vodi takođe je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka;

U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;

Ako vi ili neko od članova vaše porodice osjećate slabost, tjeskobu ili vrtoglavicu popijte čašu vode ili prirodnog voćnog soka i odmarajte u hladnijoj prostoriji (poželjno je noge podići na viši nivo i staviti hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone);
izbjegavajte davati aspirin ili paracetamol da bi snizili temperaturu tijela pri visokim vanjskim temperaturama; pri pojavi uporne slabosti, glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu (hronični bolesnici se trebaju javiti ljekaru čim osjete i najmanje znake slabosti). (Tuzlanski.ba)