Disciplinski postupci, uključujući onaj pokrenut protiv suspendiranog glavnog tužioca Gorana Salihovića, otvaraju pitanja imenovanja i šutnje unutar pravosudnih institucija.

“Kako je moguće da se disciplinski postupak pokreće na osnovu pisanja medija, odnosno da sistem ne reaguje prije na neka problematična ponašanja. To je naprosto neshvatljivo”, kazao je Branko Perić, sudija Suda BiH.

Prema njegovim riječima, član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) koji je iz Tužilaštva BiH trebao je sam da upozori na neka problematična ponašanja svojih kolega i da razgovara prije nego dođe do kriminala, piše BIRN.

Salihovića je suspendirala disciplinska komisija VSTV-a polovinom oktobra ove godine, nakon što je pokrenut postupak protiv njega zbog niza prekršaja, kao što je propuštanje da traži izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa, neprimjereni kontakti sa sudijama ili strankama u postupku, omogućavanje vršenja dužnosti osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, kao i zbog miješanja u postupanje sudije ili tužioca.

Među prekršajima je navedeno i namjerno davanje lažne ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti VSTS-a BiH.

Osim disciplinskog postupka, protiv Salihovića je u Tužilaštvu BiH pokrenuta i krivična istraga. Prvo disciplinsko ročište odgođeno je zbog Salihovićevog zahtjeva za izuzeće predsjedavajućeg komisije Mahmuta Švrake. Ovaj zahtjev je odbijen i očekuje se zakazivanje novog termina.

Dubravko Čampara, tužilac Tužilaštva BiH, istakao je da je Salihović na čelo ove institucije došao iz Općinskog suda.

“Mi smo odmah uvidjeli problem čim je došao, jer je čovjek koji nije razumio šta znači Tužilaštvo BiH, kakva je struktura unutar i čime se bavimo. Tu je po automatizmu nastao problem. Logično je da te osobe koje se biraju na najznačajnije pozicije, poput predsjednika suda ili glavnog tužioca bilo kojeg nivoa, moraju biti osobe s velikim iskustvom u tim poslovima”, rekao je Čampara.

Dugogodišnji sarajevski advokat Fahrija Karkin je za poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH kazao da je jako odgovorna i teška, kao i da daje široke ovlasti.

“Tako da se možda ti ljudi malo i zalete kada dođu na tu funkciju, pa se desi, ne zbog toga što razmišljaju kriminalno, daleko od toga, nego ih nešto drugo vodi”, rekao je Karkin.

Što se tiče suspendiranog glavnog tužioca, advokat Karkin je kazao da je sad “stvar u dokazivanju” i da niko nije kriv dok mu ne bude presuđeno.

Nekadašnji sudija, a danas advokat, Vlado Adamović je pojasnio da je kod pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH “filter kritike jako gust” i da se njihove greške vide deset puta više od običnih.

“Imali ste prvog tužitelja koji je izuzetan profesionalac. Razloge zbog kojih je otišao ni danas ne znamo, ali tvrdim da to nije sigurno njegova stručnost. Sljedeći je bio tužitelj Barašin, kojeg sam branio u disciplinskom postupku i ostao je da bude tužitelj. Mislim da je disciplinska komisija donijela pravilnu odluku. Tužitelj Salihović je kritikovan, prije svega iz stručnih krugova, da je njegova stručnost vrlo upitna, a on se prihvatio posla. Nije važno mislim li da je sposoban ili nesposoban za tu funkciju, ali pozivam da ga pustimo da se brani”, rekao je Adamović.

Prvi glavni tužilac Državnog tužilaštva bio je Marinko Jurčević, koji je otišao sa pozicije prije kraja mandata zbog privatnih razloga. Na tom mjestu, zamjenio ga je Milorad Barašin koji je nakon disciplinskog postupka smijenjen, ali i dalje radi u Tužilaštvu BiH.

Glavna kantonalna tužiteljica u Sarajevu Dalida Burzić smatra da je dužna reagirati na svaku pojavu koju uoči kako bi građanima vratila vjeru u pravosudni sistem.

“Skrivanjem stvari, guranjem pod tepih, mi ne radimo ništa i onda stvarno imamo opravdanu tezu da smo nedodirljivi”, kazala je Burzić, koja je disciplinskom tužiocu podnijela “30-ak prijava protiv tužilaca”.

Goran Nezirović, član VSTV-a, koje bira i imenuje sudije i tužioce, rekao je da često postoje jasne indicije ili pokazatelji o kršenju etičkih standarda, ali pravosudna zajednica jednostavno ne reagira na vrijeme i ne prepoznaje ili ne želi prepoznati takva ponašanja.

Kao razlog tome Nezirović vidi “komformizam, nezamjeranje, lažnu kolegijalnost i solidarnost”.

“Mentalitet se mora mijenjati, ali, jednostavno, za promjenu mentaliteta treba vrijeme”, kazao je on.

Sudija Perić smatra da se VSTV i pravosudni sistem moraju baviti uzrocima, a ne samo posljedicama, odnosno sankcioniranjem ispada i kršenja.

“Mora se vidjeti zašto u sistemu imamo ljude koji su spremni da krše etičku čast i kodeks. Mora se prvo riješiti izbor sudija i tužilaca, pooštriti kriterij za njihov moral i profesionalni kredibilitet. Trebalo bi sistem da bude sposoban da reaguje na pojave koje su problematične, a ne da čeka da neko zagazi u kriminal”, rekao je Perić.