Promjene traže jačanje dvojnog obrazovanja, odnosno sinergiju školskog sistema i poslovne zajednice
Podatak da je prošle godine u BiH izdano ukupno 2775 radnih dozvola stranim radnicima tek je vrh ledenog brijega, ali i svojevrsna paradigma situacije u kojoj se tržište rada u zemlji nalazi u situaciji u kojoj mu kronično nedostaje kvalificiranih radnih iz mnogih strukovnih zanimanja, a na što poslodavci i struka već dulje vremena upozoravaju, piše Večernji list BiH.
Mnogi od tih radnika već su odavno potražili bolji život na zapadu, pa su neki od poslodavaca u takvoj situaciji primorani tražiti radnu snagu u drugim državama. Dio ih dolazi pomoću već utvrđenog sistema izdavanja radnih dozvola, no primjetno je i kako postoje situacije u kojima se radnici zapošljavaju ilegalno, odnosno zaobilazeći važeće propise, a često i koristeći metode u kojima strani radnici koriste status turista u BiH te tako rade na određeno vrijeme.
Dvojno obrazovanje
No, veći problem od navedenog leži u samoj činjenici da su domaći poslodavci primorani tražiti radnu snagu preko granice, a što je zapravo posljedica višegodišnjeg problema koji se manifestira u već spomenutim odlascima, ali i nedovoljno razvijenom sistemu dvojnog obrazovanja. Uzor je vidljiv u zapadnim zemljama gdje se njeguje princip koji podrazumijeva sinergiju praktičnog i teorijskog nastavnog plana u srednjoškolskom obrazovanju strukovnih škola, kao i uvezivanje poslovne zajednice i obrazovnog sistema.
U BiH ipak postoji niz primjera kojima se stanje ipak mijenja nabolje. Tako Zapadno-hercegovački kanton krupnim koracima ide u smjeru uvezivanja srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i usvajanja praktičnih znanja, a što se posebno vidi u kontekstu Fondacije tehnološki park u Posušju. No, potrebno je i da druge sredine slijede ovakav i slične primjere kako bi se pitanje strukovnog obrazovanja u srednjim školama podiglo na viši nivo, učenici motivirali da upisuju upravo takva zanimanja, a poslodavci dobivali mogućnost imati na raspolaganju kvalitetne i kvalifikovane radnike, a posebice kada je riječ o temeljima nove industrijske revolucije koja traži specifična znanja.
A kakvo je stanje s visokokvalificiranom i kvalificiranom radnom snagom najbolje pokazuju i nedavno objavljene informacije iz Agencije za rad i zapošljavanje koje su nastale na osnovi podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, županijske službe zapošljavanja i Zavod za zapošljavanje Distrikta Brčko BiH). Kada je riječ o radnicima s VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari, dok je najviše nezaposlenih s VKV i KV kvalifikacijom prodavača, bravara, automehaničara i frizera.
Obuka i rad
Važnu i pozitivnu ulogu u naglašavanju potrebe što bolje obučenosti kadrova ima Federalni zavod za zapošljavanje koji provodi program pod nazivom “Obuka i rad 2022”, a koji se realizira u cilju povećanja konkurentnosti nezaposlenih osoba obukom kod poznatog poslodavca, kao i osiguranje prilike za zapošljavanje.
Programom je planirana obuka u konkretnom poslovnom okruženju za 500 nezaposlenih osoba, a od kojih će najmanje 300 zasnovati radni odnos kod poslodavca koji je organizirao obuku, a na ovaj način, kroz potrebe konkretnog poslodavca, ali i za otvoreno tržište rada, potiče se rješavanje problema prilagođavanja radne snage i zadovoljavanje stvarnih potreba tržišta rada. Aktivnosti ove institucije pravi su putokaz za uhvatiti se ukoštac s tematikom nedostatka radne snage, uz prethodno prepoznavanje trendova u nizu privrednih grana.
