Novi izvještaj Globalne inicijative o ilegalnim finansijskim tokovima kriminala, samo je još jednom ukazao na sve anomalije bh. sistema.

Rak-rana ove države su i dalje korupcija, organizovani kriminal, pranje novca, krijumčarenje migranata te trgovina drogom. Jedan u nizu alarmantnih podataka je da je u Bosni i Hercegovini samo tržište za krijumčarenje migranata u 2020. godini procijenjeno na 10,5 miliona eura.

Obim kriminala u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a državne insitucije po starom – pasivne i bez kapaciteta da odgovore na sve veće sigurnosne izazove. Možda i najvažniji problem koji je posebno akcentovan u ovom izvještaju je utaja poreza. Kako je naveden, Bosna i Hercegovina godišnje zbog utaje poreza gubi više od 60 miliona eura. Procjene pokazuju da je više od 20 posto tržišta duhana u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ilegalno, te da su ove dvije zemlje tranzitne za višeprofitne destinacije u Evropskoj uniji. U izvještaju je također navedeno i da je Luka Bar glavna ulazna tačka za ilegalne finansijske tokove u ovoj regiji, te da većina nezakonito stečenog novca ide u nekretnine, turizam, građevninastvo te kockanje.

Anesa Agović, koordinator Globalne inicijative za Zapadni Balkan

“Što se tiče konkretno BiH mi smo obradili jednu studiju slučaja, zloupotrebe javnih fondova za finansiranje političkih partija kroz nevladin sektor u BiH, moramo proznati da je to prvi način da se ukaže svjetlo na to da se civilni sektor slabi, sad je li svjesno jer civilni sektor je jak korektor u društvu koji bi se trebao baviti fenomenom korupcije i organiozavnog kriminala.”

Prihodi zarađeni od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se pere u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, kako je navedeno, procjenjuje se na dva do pet posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Odnosno, od milijardu i po do gotovo 4 milijarde maraka. Isto tako, u kontekstu utaje poreza, u izvještaju je navedeno, da je u Bosni i Hercegovini 30 posto radne snage neformalno zaposleno te je upozoreno i da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.

Zoran Pavlović, ekonomista

“Imamo i drugi problem, a to je činjenica da su opterećenja na isplaćene plate velika i da ako vam sistem dozvoljava da platite deset osto na dobit onda ćete iz svoje dobiti u koverti plaćati svoje radnike.”

Poražavjući su podaci i na polju organizovanog kriminala, trgovine drogom a posebno krijumčarenjem migranata. Pa je tako kako je navedeno u izvještaju tržište krijumčarenja migranata u 2020. godini samo u Bosni i Hercegovini procjenjeno na skoro osam i po do 10 i po miliona eura, dok je tržište krijumčarenja migaranata na Zapadnom Balkanu na godišnjem nivou vrijedno najmanje 50 miliona eura.

Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA

“Jedan od ključnih prioreiteta jeste unapređenje svih oblika saradnje i zajdničkog djelovanja nadležnih institucija država zapadnog balkana i eu kako bi se ti oblici organizovanog kriminala sa tom transnacionalnom imlpikacijom sto vise stavili pod kontrolu.”

Zanimljiv podatak je da kriminal i korupcija cvjetaju i u nevladinom sektoru. Globalna incijativa otkrila je i da se dio javnog novca u BiH prema nevladinim organizacijama, u većini slučajeva, usmjerava na osnovu političkog favorizovanja. Prema dostupnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 organizacija civilnog društva, a stručnjaci navode da je samo 15.000 aktivnih. Za njih 1.300 navedno je da su u 2007. godini potrošile 64 miliona eura sa malo vidljivih rezultata te da se oko 40 posto sredstava ovim organizacijama odobrava bez javnih konsultacija. A kakav je odnos nadležnih institucija u našoj zemlji prema ovim problemima, i šta su uradili da spriječe ogroman kriminal, možda najbolje govori i to što uprkos brojim upitima, ove podatke nisu htjeli komentarisati.  (BHRT)