Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice primila i razmatrala u 2015. godini 39 prijava kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini, od toga 10 prijava je bilo u nadležnosti Komisije, dok 29 nije.
“Rad Komisije po pitanju ovih prijava objavljen je u Izvještaj o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini za 2015. godinu. Prvi dio Izvještaja je Uvod, nakon čega su u drugom dijelu ponuđene opće informacije o radu Komisije, te u trećem dijelu Sažetak izvještaja o rad Komisije za 2015. Slijedi četvrti dio Izvještaja koji obuhvata pojedinačne žalbe i prigovore muslimana na ograničavanje prava na slobodu vjere ili diskriminaciju. U ovom segmentu se i dalje ističu dva ključna problema, prvi se tiče ostvarivanja prava na rad muslimankama koje nose maramu i njenog nošenja na radnom mjestu a drugi se tiče obavljanja namaza općenito, džume namaza posebno, tokom radnog vremena”, navode iz Islamske zajednice BiH.
Ovaj dio uključuje također i slučajeve kršenja slobode vjere registrirane kroz praćenje medija a koji se ogledaju u skrnavljenju džamija, mezarja i drugih objekata Islamske zajednice. Posljednji peti dio sadrži preporuke.
“Općenito u Bosni i Hercegovini postoji dobra zakonska osnova za zaštitu ljudskih prava i eliminaciju diskriminacije. Međutim, teškoće se javljaju u primjeni zakonskih propisa, često zbog neusklađenosti ili različite organizacione strukture državne organizacije i njenog ustrojstva, zatim zbog nedovoljne edukacije i nepoznavanja zakonskih mogućnosti i nekad specifičnih vjerskih potreba”, dodaju iz IZ.
Ugovor koji se očekuje da Islamska zajednica potpiše sa državom Bosnom i Hercegovinom, kao što je to učinjeno sa Katoličkom crkvom (2006.) i Srpskom pravoslavnom crkvom (2007.), trebao bi poboljšati i osnažiti instrumente zaštite prava muslimana, posebno onog dijela prava koja se odnose na specifične potrebe muslimana. kao što je pitanje pauze za džumu namaz, prostora za dnevne namaze i sl. Odugovlačenje i blokiranje procesa usaglašavanja prijedloga Ugovora negativno se odražava na slobodu vjere i diskriminira Islamsku zajednicu i muslimane u odnosu na druge dvije velike tradicionalne vjerske zajednice i njihove vjernike, kazali su iz Islamske zajednice. (Tuzlanski.ba)
