Ponedjeljak, 28. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Kavazović u hutbi povodom godišnjice genocida u Srebrenici: Sa zlom se mora voditi borba, na njega se mora ukazati

U petak u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović održao je hutbu povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).

U hutbi je rečeno kako se traži oprost i milost za šehide u ovom danu i u svakom danu u kome sunce izađe te da su u našim srcima i dovama sinovi i kćerke Srebrenice, i živi, i mrtvi, mučki ubijeni od ruku zločinaca u zločinu genocida.

”Proklet neka je svaki zločinac i njegovo djelo i oni koji su mu pomagali, do Sudnjega dana”, navodi se u hutbi.

Poručio je kako se snaga vjere jednog muslimana ogleda u njegovom moralnom ponašanju u teškoćama i nevoljama i u istrajnosti na Božijem putu.

”Musliman, čija vjera u Boga je čvrsta i postojana, neće pokleknuti u teškoćama i tegobama, pa čak ni onda kada je i njegov život u pitanju. Iskren musliman će strpljivo podnositi nedaće, koje pogode njega i njegove bližnje, i spreman je podijeliti s drugima patnju, dajući sve od sebe da otkloni nesreću i bol, pružajući pomoć i dijeleći saosjećanje s drugima. Temelj naše vjere u Boga je naše uvjerenje da su snaga vjere u Allaha dž. š. i povjerenje u vjerovjesnika Muhammeda i zajednicu vjernika ono iz čega crpimo svoju snagu i na čemu temeljimo svoj moral”, podsjetio je Kavazović.

Podsjetio je kako se moralna veličina jednog muslimana ogleda u njegovoj odlučnosti da ustrajno vrši dobra djela, čak i prema onima koji su mu učinili nepravdu.

”Bez praštanja u zajednici i pokajanja u sebi nema mentalnog zdravlja zajednice, niti moralnog ozdravljenja pojedinca. Praštanje i kajanje su nepresušni izvori dobra, dobročinstva i vjerničke ljepote, koji su neophodni za život u svakom vremenu i na svakom mjestu. Praštanje je snaga i vrhunac vjere, a kajanje hrabrost da se prizna vlastita greška. Jedno od lijepih Allahovih imena je Onaj koji mnogo prašta i Koji je milostiv”, rekao je Kavazović.

Podsjetio je i na kur’anski ajet: ”Strpljivo podnositi i praštati – tako treba svaki pametan postupiti“. (Eš-Šura, 43).

Smatra kako bi ovaj ajet trebalo da bude zapisan u srcu svakog vjernika, kao i hadis Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je rekao: “Griješni su sinovi Ademovi, a najbolji među njima su oni koji se kaju“.

”Dostojanstvo jednog muslimana ogleda se u tome da drugima dadne do znanja da pamti i ne zaboravlja dobro koje su mu učinili, ali i zlo koje su mu nanijeli”, rekao je Kavazović.

Muhammed, a.s., poučio nas je, podsjeća Kavazović, da nije dobar onaj musliman koji nije zahvalan ljudima na dobru, jer ‘ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Bogu“, te da nas je poučio i da nije savjestan musliman onaj koji dozvoli da ga iznova varaju, odnosno da ga ”zmija ujede dva puta iz iste rupe“.

“Nema veće sramote od one u kojoj musliman živi ponižen u vlastitoj kući. Priroda naše vjere zahtijeva pobunu protiv poniženja, odlučnost u borbi protiv zla i nepravde gdje god da se nađu. Ne poginjite glavu pred zlom i nasiljem, jer zlobnici i nasilnici ne zaslužuju da im se klanjamo, poginjemo glave i osjećamo strah i strahopoštovanje prema njima”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako istine i darovi vjere moraju biti primljeni slobodno, a ne prisilno te da vjera ne trpi ropski odnos među ljudima jer pokornost pripada Bogu.

”Ali, vjera od nas zahtijeva da i u našem ovozemaljskom životu stanemo jedni naspram drugih, da pogledamo jedni drugima u lice i da priznamo vlastite greške i zlo koje je počinjeno, u nadi da će nas istina iznova sjediniti i osloboditi”, navedeno je u hutbi.

Dodaje se kako vjera koja se iskreno ispovijeda Bogu od nas traži da odbacimo od sebe đavolje slavljenje zločina i njegovih izvršilaca.

”Traži da odbacimo lažne heroje, ubice i da prihvatimo riječ Božiju koja nam je došla kao spasiteljica i radosna vijest, kazana ustima navjestitelja Musaa, Isaa i Muhammeda, neka je na sve njih Božiji mir i spas“, rekao je Kavazović.

Dodao je kako u ovim danima sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, iznova potvrđujemo davno izrečenu istinu vjere: ne može čovjek služiti samome sebi, a da ne počne ljubiti svoj lik ili lik svog naroda, pretvarajući ga u lažno božanstvo.

”Znajte, braćo i sestre, ako čovjek ne štuje istinitog Boga, ako njegovi ciljevi nisu u službi dobra, tada on sebi sazdaje lažne bogove, da bi opravdao svoje zlo. A dobro i zlo nisu isto, kaže Kur’an, makar nas i zbunjivalo mnoštvo zla, koje u svijetu vidimo svaki dan“, rekao je Kavazović.

Poručio je kako na licu svake žrtve zločina, ma gdje zločin bio počinjen, krvavi su tragovi lažne vjere i krivovjerja.

”Vidimo to na svakom mjestu, a posebno u mezarju genocida u Potočarima. Bijeli nišani na mezarju u Potočarima su svjedoci. Njihova slika će opominjati i onda kada nas ne bude da kao živi svjedoci govorimo o zlu koje je počinjeno rukama onih koji su ga u svojoj duši zametnuli. Dovom ćemo čuvati sjećanje na naše najmilije, otimat ćemo njihove likove od zaborava, uvjereni u njihovu nevinost i besmrtnost“, rekao je reisul-ulema.

Podsjetio je kako je prošlo dvadeset i pet godina od kada su oni koji su bili srpska vojska i policija počinili genocid u Srebrenici.

”Posljedice tog zla, koje se obrušilo na naše živote, osjećamo svi, na mnogo načina u našoj zemlji i u svijetu. Kolika je bila silina zla koja se sručila na Srebrenicu govori nam i to s kakvim poteškoćama se susrećemo i danas da ga zaustavimo i prekinemo ga”, rekao je Kavazović.

Dodao je i kako sada mnogo jasnije vidimo da se zlo genocida iz Srebrenice ne može lahko savladati i da će njegov otrov još dugo cirkulirati ovim prostorima.

”Razlog tome je što se zlo ne može prevladati pasivnim odnosom članova zajednice. Sa zlom se mora voditi borba; na njega se mora ukazati; ono se mora osuditi i prezreti, inače će poželjeti da trijumfuje, da se pokaže kao dobro i korisno. Posljednjih godina smo svjedoci takvih pokušaja. Zlo genocida iz Srebrenice puzajući nastoji zadobiti glas među nama, podići glavu i opravdati svoje postojanje”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako smo i danas, dvadeset i pet godina poslije, zapanjeni da, i pored svih saznanja i potvrđenih činjenica u sudskim presudama o onome što se dogodilo u Srebrenici, svjedočimo ljudskom beščašću onih koji to zlo podržavaju i negiraju.

”Nije rijetkost da promotori tog zla budu institucionalno nagrađivani. Primjer za to je Švedska kraljevska akademija. Zbunjuje nas oklijevanje OHR-a da nametne zakon o zabrani negiranja genocida i zločina u Srebrenici i na drugim mjestima. To oklijevanje nas podsjeća na jeftinu trgovinu i podilaženje zlu”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako nas sve to vraća u vrijeme agresije, kada je zbog oklijevanja Vijeća sigurnosti UN-a, genocid u Srebrenici i počinjen.

“Na drugoj strani, raduje nas što zemlje, poput Velike Britanije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, čvrsto stoje uz žrtve i ne dozvoljavaju da se Srebrenica zaboravi”, podsjetio je Kavazović.

Dodao je kako se uprkos svim poteškoćama, život u Srebrenici obnavlja.

”Istina o onome što se dogodilo polahko, poput sunčevih zraka, razgoni tamu koja bi željela vječno ovladati ovim prelijepim gradom. Ljudi prilaze jedni drugima, svjesni tereta koji im je natovaren na njihova slabašna pleća. Vjerujem da će muslimani i pravoslavci naći načina da razumiju jedni druge i da jedni drugima pomognu. Prošlost koja je teška može biti i prilika za bolje upoznavanje i za bolju budućnost”, rekao je Kavazović.

Smatra kako svi dobri ljudi sa svih strana trebaju pomoći Srebrenici, ne tako što će šutjeti o onome što se dogodilo, već upravo tako što će nastojati objasniti odakle je zlo došlo, kako bi ga se razumjelo.

”Srebrenica bi trebala postati mjesto kulture sjećanja, ne samo na genocid u njoj, već na sve što nam se događalo devedesetih godina prošlog stoljeća“, rekao je Kavazović.

Podsjetio je kako će se ljud sutra okupiti na mezarju u Potočarima, da se namazom i dovom sjete najmilijih.

”Svaka naša posjeta njihovom mjestu boravka, njihovom mezaristanu u Potočarima, neprekinuti je živi razgovor koji traje i koji donosi smiraj dušama onih koji jedni za drugima žude. Neka svaka naša posjeta šehidskom mezaristanu bude naš zavjet da ćemo ostati okrenuti dobru i miru među ljudima. Kolika je blagodat mira znaju oni u koje se uselio nemir, kojima je nanesena teška bol i patnja. Pa, ipak, braćo i sestre, budimo svjesni Božijeg obećanja da je žrtvi ostavljena posljednja riječ – dova, i da između dove žrtve i Uzvišenog Boga nema perde, niti zastora”, rekao je Kavazović.

Pozvao je da uputimo dove za nas, za naše najmilije, za žive i mrtve, u ovom danu sjećanja na braću i sestre čiji životi su postali vječni zalog naših zemaljskih života.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,