Bivšeg logoraša u pet srpskih logora Nihada Ključanina u Batkoviću je isljeđivao vojni sudija, kapetan Jezdimir Spasojević.

U kobnom i zlom vremenskom odsječku Balkana između 1992. i 1995. godine Sanjanina Nihada Ključanina zatvarali su i mučili po logorima tadašnje paratvorevine Radovana Karadžića od Sanskog Mosta, policijskog zatvora, osnovne škole, logora Betonirka, preko banjalučke Manjače, do Batkovića kod Bijeljine. U vremenu sužanjstva Ključanin je, kao i ostala logorska sabraća, nastojao preživjeti, ali njegov ponos čak ni u tim strašnim danima nije mu dozvoljavao da bude ponizan dželatu.

Zbog takvog stava proživio je daleko teže logoraške trenutke nego što se “moralo”, bio crn od batina, vožen u “traktorima smrti” na Batkoviću. Danas, kao i jučer, nakon 496 dana po logorima, na neki način isti – kočoperan, buntovan, principijelan i pravedan, mada umoran, često letargičan i s osjećajem bespomoćnosti pred nepravdom bh. društva.

Ključaninu je, dok je nedavno pratio jednu televizijsku emisiju, u primozak ušlo jedno ime i prezime – Jezdimir Spasojević. “Bože, gdje sam to ime čuo?“, prebirao je po sjećanjima, potpuno zbrkan.

Elementarno rasuđivanje kroz magle godina o kalvariji kroz koju je prošao opet ga je odvelo u logoraške dane. Vratio se u proživljene drame i opet rasplamsao teške bujice misli o strašnoj “enciklopediji” mrtvih i prebijenih logoraša. U jednom šipražju sjećanja, kao kad se sunce probije kroz kumuluse, pred njim je zasvijetlio lik kapetana Jezdimira Spasojević iz Bijeljine. “Da, to je čovjek koji je, dok smo bili u logoru Batković, vodio istragu protiv mene i Redže Kurbegovića zbog ‘ugrožavanja ustavnog poretka Republike Srpske'”, dokučio je Ključanin.

Rješenje iz rata tužioca iz mira

Jedan je od rijetkih, vjerovatno i jedini, logoraša koji je iz tog pakla sačuvao jednu stranicu Rješenja s datumom 29. mart 1993. godine u čijem zaglavlju piše: “Istražni sudija Vojnog suda u Bijeljini, kapetan Spasojević Jezdimir, sa zapisničarkom Dragojlović Snežanom, u krivičnom predmetu istraga okrivljenih Kurbegović Redže i Nihada Ključanina iz Sanskog Mosta, zbog krivičnog djela oružane pobune iz Člana 124. Stav 2. preuzetog KZ SFRJ…”

Nihad Ključanin je danas bivši logoraš i čovjek koji 26 godina kasnije “liže rane” tih crnih vremena. Svoja poništena građanska prava u pet logora vjerovatno nikada neće naplatiti. Jezdimir Spasojević, nekada bučna i bahata pravosudna zaštitnica Karadžićeve paradržave, s posebnim zadacima u logorima, danas je ugledni predstavnik bh. pravosuđa, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Tuzlanskog kanton. Plata mu je “evropska”.

Prošle godine, u novembru, na ovu funkciju imenovalo ga je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, koje je pri donošenju odluke o imenovanju uzelo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata; stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa s radnim kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristranosti i ugleda te iskustva na rukovodećim poslovima.

Izbila je i afera u vezi Spasojevićevog imenovanja, jer je bio drugorangirani i bez dobrih “mirnodopskih” rezultata rada, njegov ratni doprinos ovdje nije ni mjeren.

Prvo i trećerangirani su podigli ukupno 68 optužnica iz oblasti koruptivnog i privrednog kriminala, dok je Spasojević radio obične predmete. No, izborni inžinjering u VSTV-u bio mu je itekako naklonjen. Spasojević je zamjenik glavnog tužioca i radi u Odjelu 1 Tužilaštva TK-a, i to u Odsjeku za ratni zločin i Odsjeku za borbu protiv korupcije, organiziranog i privrednog kriminala.

Pritvor za zarobljene logoraše?

“Sjećam se, bili smo u logoru, a onda smo zatvoreni kao u nekom karantinu, jer se protiv nas vodila istraga. Nevjerovatna je bila naša pozicija tada, jednom zatvoreni kao logoraši, a onda nam kapetan Jezdimir Spasojević određuje pritvor u logoru od 30 dana, i to, pazite, zato što su na području Republike Srpske u toku ratna dejstva, pa bi puštanjem na slobodu postojala mogućnost da okrivljeni pobjegnu i postanu nedostupni organu gonjenja i sudu i izbjegnu eventualna kažnjavanja… Zamislite, nigdje ni riječi o tome da smo mi već zarobljeni, prebijeni, maltretirani i u logoru, nego nam se još dodatno određuje pritvor, kao da je logor Batković neka banja s ljekovitom vodom u kojoj odmaramo”, priča Ključanin.

Dodaje kako je samo u zemlji apsurda, kriminala i laži moguće da ljudi poput Spasojevića i njemu sličnih budu imenovani na visoke funkcije.

“Samo u ovakvoj državi može danas biti imenovan na visoku dužnost u pravosuđu kapetan vojske u toku rata koja je počinila genocid i kojeg je na dužnost sudije vojnog suda imenovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, koji je za Spasojevića, tužioca odjela za ratne zločine predsjednik države, a entitet nastao na zločinu – država. Samo u ovoj državi žrtve, svjedoci najgorih zločina, bez ikakvih prava moraju tražiti da najodgovorniji i najbolje plaćeni iole savjesno i pošteno rade svoj posao, kako i naša djeca ne bi doživjela naše životne sudbine”, kaže bivši logoraš i “dobar poznanik” kapetana i zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva TK-a Jezdimira Spasojevića.

“Bilo je i nekih osuđujućih presuda u Batkoviću, ali bila je intencija da idu na liniju, a ne da leže u zatvoru”, kazao je zamjenik glavnog tužioca Jezdimir Spasojević novinaru Federalne televizije o svom “minulom radu” kao Karadžićev kapetan. Ne reče ništa o ubijenim logorašima Batkovića, jer to, očito, i nije bio zadatak koji je pred njega tada bio postavljen.

“Radovan Karadžić je pravosnažno presuđen za genocid, Jezdimir je mala tačkica, šrafić jedan, u toj užasnoj mašineriji. I on mnogo zna i mogao bi sad da procesuira, ali ja ne vjerujem u takve tužioce i zato tražim lustraciju…” rekao je advokat Duško Tomić.

Jukić: Šta će mi smetati…

No, kao on, i kao bivši logoraš Nihad Ključanin ne misle, recimo, Milan Tegeltija i Ružica Jukić, prvi ljudi VSTV-a, a oni su ti koji se “pitaju”. Jukić ne smeta nimalo što je Spasojević od 14. jula 1992. do 30. septembra 1993. godine bio sudija Vojnog suda u Bijeljini, u vrijeme kada su nad nesrbima Bijeljine i Brčkog od pripadnika Vojske i policije RS-a počinjeni stravični zločini, a bijeljinski sud je na ove zločine “zažmirio”. “Žmurke” se tada igrao i kapetan Jezdimir.

“Šta će mi smetati… znate li vi koliko je sudaca i tužitelja u [entitetu] Federacija Bosne i Hercegovine bilo i na ratištu, i vojne sudije, i to nikome ne smeta … smeta jedino Jezdimir”, rekla je Ružica Jukić.

Nihad Ključanin kazuje na kraju ono što svi znamo, a riječ je o moralnoj dimenziji.

“Jezdimir Spasojević ne može biti dostojan funkcije tužitelja u bh. pravosuđu, bez obzira šta misle ‘jukićke’ i ‘tegeltije’. To će vam reći svaki pošten i pravedan čovjek. Nažalost, pravda i dostojanstvo ne žive u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Ključanin. (Midhat Dedić |  Al Jazeera)