Nedjelja, 1. Avgusta 2021.
Tuzlanski.ba logo

Kanada podržava izbor Schmidta za novog visokog predstavnika BiH

Preuzmite sliku

Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida Kanada poslao je pismo premijeru Kanade Justinu Trudeauu u kojem je zatražena veća uloga Kanade u jačanju institucije visokog predstavnika u BiH i mišljenje o izboru novog visokog predstavnika u BiH.

Kanada je članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), te je u pismu zatražena njena aktivnija uloga u jačanju državnih institucija Bosne i Hercegovine i evroatlantskim integracijama BiH.

U odgovoru koji je, u ime Vlade Kanade, poslao ministar vanjskih poslova te zemlje Marc Garneau, naglašava se posvećenost Kanade stabilnosti Bosne i Hercegovine, te potvrđuje kako je izbor novog visokog predstavnika u BiH važno pitanje, koje treba pažljivo razmotriti.

“U potpunosti se slažem da je izbor novog visokog predstavnika važno pitanje koje treba pažljivo razmotriti. Visoki predstavnik Valentin Inzko je izvrsno obnašao ovu poziciju dugi niz godina, ali signalizirao je svoju želju da odstupi. Održano je nekoliko razgovora između članova Upravnog odbora kako bi se uvjerili da su svi faktori uzeti u obzir i da se može postići konsenzus”, navodi ministar Garneau u pismu/odgovoru, koje prenosi Institut za istraživanje genocida Kanada.

Garneau navodi da mu je drago što može da potvrdi podršku njegove zemlje kandidatu Christianu Schmidtu, kojeg je predložila Njemačka.

“Prioritet Kanade za Bosnu i Hercegovinu je podsticanje njenog razvoja u mirnu, ekonomski održivu, multietničku demokratiju. Rad OHR-a (Ured visokog predstavnika u BiH) je od suštinskog značaja za postizanje ovog cilja”, navodi, između ostalog, ministar vanjskih poslova Kanade Marc Garneau u pismu koje je uime Vlade te zemlje uputio povodom inicijative Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada, saopćeno je iz tog instituta.

Njemačka federalna vlada (Bundeskabinett) potvrdila je 20. januara 2021. zvaničnu kandidaturu Christiana Schmidta (63) za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH).

  • Schmidt je političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke. Trenutno je zastupnik u Njemačkom federalnom parlamentu (Bundestag), donjem, zastupničkom domu, a posebno je angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima.

    On bi na toj poziciji trebao zamijeniti Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009., godine, nakon što je zvanično počeo proces zatvaranja OHR-a koji traje gotovo 13 godina.

    Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

    OHR ima ovlasti za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Od jula 2020. godine, u OHR-u radi 13 stranih državljana, od kojih su četiri diplomate koje su postavile vlade njihovih zemalja, te 76 članova domaćeg osoblja.

    Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropske diplomate, a svi od dosadašnjih 12 prvih zamjenika bili su američke diplomate.

    Do sad su to bili Šveđanin Carl Bildt (1995-1997), Španjolac Carlos Westendorp (1997-1999), Austrijanci Wolfgang Petritsch (1999-2002) i Valentin Inzko (trenutni visoki predstavnik koji je na toj poziciji gotovo 12 godina), Britanac Paddy Ashdown (2002-2006), Nijemac Christian Schwarz-Schilling (2006-2007), te Slovak Miroslav Lajčák.

    Rusija i politički predstavnici iz Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u BiH, a u posljednje vrijeme i politički predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom, zalažu se za zatvaranje OHR-a.

    S druge strane, politički predstavnici bošnjačkih, te stranaka koje se deklariraju kao građanske, protive se zatvaranja OHR-a, kao i predstavnici zemalja Zapada u PIC-u. Štoviše, politički predstavnici bošnjačkih, te stranaka koje se deklariraju kao građanske, traže njegov jači angažman, uglavnom, intervencija poput smjenjivanja političkih predstavnika Srba i Hrvata, poništavanja određenih odluka i slično.

    Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, ali veći pomaci od tad nisu napravljeni. (RSE)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,