Četvrtak, 30. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Kako zapostavljeni rasporedi otežavaju praćenje suđenja za korupciju

Preuzmite sliku

Navika sudova u Bosni i Hercegovini da ne objavljuju na vrijeme termine suđenja ili imena optuženih otežava novinarima i javnosti praćenje ročišta u važnim predmetima korupcije, piše Detektor.

Početak suđenja Enesu Čengiću, koji je, kao bivši direktor “Energoinvesta”, optužen za zloupotrebu položaja i nenamjensko trošenje novca u iznosu od 44.000 maraka, bio je najavljen za 29. mart ove godine. U sedmičnom rasporedu suđenja, koji se objavljuje petkom, bilo je najavljeno da će se ročište na Općinskom sudu u Sarajevu održati u sudnici “deset” u deset sati ujutro. Ali, u zakazano vrijeme, novinarka Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vrata sudnice je zatekla zaključana.

Službenik na šalteru za informisanje nije znao ništa o promjeni termina ili sudnice, ali je rekao da je moguće da je suđenje u međuvremenu izmješteno u sudsku kancelariju. Dok je novinarka tražila zvaničnu informaciju, suđenje u kancelariji sudije je počelo i više nije bilo mogućnosti ulaska. Iz Suda su BIRN-u BiH potvrdili da je ročište održano u kancelariji navodeći da je to “uobičajeno kod otvaranja glavnog pretresa”, ali nisu odgovorili zašto ta informacija nije bila i na oglasnoj ploči. Ovo ročište nije tonski snimano, uz objašnjenje da se “većinom samo pročita optužnica i daju kratke uvodne riječi”.

Zbog ovog propusta Općinskog suda novinari BIRN-a BiH nisu mogli javnost izvijestiti o suđenju za korupciju u firmi u javnom vlasništvu. Suđenje Čengiću nije bilo prvo u kojem je bez posebne najave došlo do promjena lokacije ili vremena održavanja suđenja.

Takva praksa s nedovoljno transparentnosti otežava rad novinarima i javnosti uskraćuje informacije o važnim suđenjima gdje se utvrđuje nestanak javnog novca.

Reporterka Vildana Kurtić kaže da joj objava termina koja se ne osvježava otežava izvještavanje.

“Zaista se stiče utisak da je ovakva objava rasporeda samo način da se ispuni forma i stvori privid transparentnosti, koja ustvari ne postoji. Ne postiže nikakvu svrhu, ali novinarima otežava posao”, kaže Kurtić, novinarka televizije Nova BH.

Ograničene objave od male koristi

Dva sarajevska lokalna suda rasporede ročišta za narednu sedmicu objavljuju petkom, ali ne osvježavaju svakodnevno podatke, što novinare i javnost ostavlja u mraku o mogućim promjenama termina ili sudnice, odnosno potpunom otkazivanju ročišta.

Iz Općinskog suda u Sarajevu objašnjavaju da, prema sadašnjem načinu objave ročišta, problem nastane kada od učesnika u postupku kasno dobiju zahtjev za odgađanje pa ne mogu obavijestiti novinare koji nisu najavili svoj dolazak.

Osnovni i Okružni sud u Banjoj Luci rasporede objavljuju na svojim stranicama i oni su povezani s prikazom ročišta u automatskom sistemu za upravljanje predmetima. Ali stranica navodi samo šifru predmeta, ne i imena optuženih, što javnosti i novinarima otežava da prate ova suđenja. U Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu, dostupan je također samo broj predmeta, ali je dodatni problem to što se raspored ne ažurira pravovremeno.

Zina Đelilović, novinarka online magazina Žurnal koja ima iskustvo u izvještavanju sa suđenja, kaže kako joj je uveliko otežavalo rad ako spiskovi za ročišta nisu bili ažurirani.

“Kantonalni sud u Sarajevu objavljivao je spisak suđenja, ali ponedjeljkom, što je za novinare kasno da bi mogli planirati radnu sedmicu. Osim toga, taj spisak se ne ažurira u smislu da sa spiska uklone suđenje koje je odgođeno. Ista situacija je i sa Općinskim sudom u Sarajevu”, kaže Đelilović, dodajući da ostali sudovi uglavnom objavljuju samo broj predmeta, što novinarima i javnosti ne znači mnogo.

“Kolege iz drugih gradova su mi se žalile čak i da ne mogu pratiti suđenja koja žele bez prethodne najave sudu, što mi je također besmisleno”, ističe ona.

Iz Misije OSCE-a naglašavaju da su transparentnost i pravovremeno informisanje suštinski preduslovi za razvijanje i očuvanje povjerenja javnosti u rad pravosuđa te da, u tom cilju, pravosudne institucije treba da učine dostupnim javnosti značajne informacije o krivičnom gonjenju i presuđivanju predmeta, posebno onih bitnih za interes javnosti.

“U Nacrtu strategije za reformu sektora pravosuđa 2021.–2027. godine jedan je operativni cilj posvećen poboljšanju transparentnosti sudova i tužilaštava, a posebno naglašava potrebu za redovnim objavljivanjem rasporeda suđenja”, podsjećaju iz OSCE-a.

Uz ažuriranje rasporeda, za novinare i sve koji žele da prisustvuju suđenjima koja su javna, važno je da znaju identitet optuženog. Praksa sudova da objavljuju raspored suđenja bez imena optuženih, za Kurtić nema nikakvog smisla.

“Ovakva praksa kao da je kreirana da zakomplicira posao svima, i onima koji prave rasporede i onima koji bi trebali da ih koriste”, pojašnjava ona i dodaje da takva praksa samo daje dodatni posao novinarima, koji moraju zvati sudove ili advokate kako bi saznali da li se radi o predmetu koji im je zanimljiv.

Kurtić objašnjava da ovakva praksa posebno nema smisla u slučajevima u kojima su procesi u fazi glavnog pretresa jer tu takvi pretresi javni i može im prisustvovati bilo ko.

“Sva suđenja su manje-više javna, tako da objavljivanje samo broja predmeta nema nikakvog smisla”, kaže i Đelilović, koja ističe Sud BiH kao primjer koji bi trebali slijediti drugi sudovi.

Raspored suđenja na stranici Suda BiH osvježava se svakodnevno i izmjene termina i sudnica su uz rijetke izuzetke blagovremene. Za Kurtić je posebno važno da na vrijeme ima informaciju o ročištima pred Sudom BiH za određivanje pritvora nakon velikih policijskih akcija.

“Čim budu zakazana, termini se upisuju u kalendar. Na drugim sudovima, za termine takvih ročišta morate po nekoliko puta zvati sud, branioce, tužilaštvo”, objašnjava Kurtić i dodaje da od blagovremenosti objave termina ročišta zavisi da li novinar može stići u sudnicu na vrijeme.

VSTV kao loš primjer

U okružnim sudovima u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu kažu da nisu u mogućnosti samostalno osvježiti raspored, navodeći kako je modul “raspored suđenja” napravio Odjel za informaciono-komunikacionu tehnologiju (IKT) Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i podaci koji se u njemu prikazuju automatski se povlače iz CMS-a.

Ali u Osnovnom sudu u Banjoj Luci kažu da na vrijeme odgovaraju na upite o promjenama ročišta.

“Ističemo da je komunikacija između Suda i stranaka putem elektronske pošte učestala kao primjer proaktivnog djelovanja kada je u pitanju odgovaranje na elektronsku poštu, na bilo koji upit, a pogotovo kad se radi o odgađanju zakazane rasprave ili pretresa, kada se postupa hitno, da stranka ne dolazi bez potrebe u Sud”, navode iz Osnovnog suda.

U pisanom odgovoru dodaju da internet stranica Suda ima poseban odjeljak namijenjen za raspored suđenja, gdje se objavljuju ažurirane informacije o radu Suda, zakazanim pretresima i raspravama, odgodama ročišta i status predmeta.

Okružni sud u Istočnom Sarajevu nije ranije imao primjedbi na način objavljivanja detalja o ročištu, kažu u odgovoru. Objašnjavaju da svi prisutni na ročištima budu obaviješteni kada se održava naredno.

“Rasprave su javne i nema nikakvih razloga da se bilo šta ili bilo kakva informacija uskraćuje javnosti”, navode iz Okružnog suda u Istočnom Sarajevu i dodaju da postoji mogućnost da raspored suđenja šalju novinarima na e-mail adresu.

Za novinare koji nisu prisustvovali posljednjem održanom ročištu važno je da na stranici suda imaju informaciju o narednom ročištu.

Đelilović napominje da i Visoko sudsko i tužilačko vijeće u disciplinskim predmetima protiv sudija i tužilaca koristi samo šifru predmeta, ali ne i ime nosilaca pravosudnih funkcija. Zbog toga novinari moraju otići na svako pripremno ročište ili početak procesa kako bi saznali protiv koga se ono vodi.

“Ova praksa mi je zaista apsurdna i ne vidim koristi od nje. Više mi djeluje kao da idu na to da nam otežaju posao, pristup suđenjima i slično”, smatra Đelilović.

BIRN BiH je ranije pisao da, uprkos ranijim obećanjima da će razmotriti praksu anonimizacije, VSTV raspored ročišta u disciplinskim postupcima, ali i odluke o kaznama za sudije i tužioce, i dalje objavljuje bez navođenja imena. Iako je disciplinski postupak otvoren za javnost, odluke u kojima pred Disciplinskom komisijom nije dokazana krivnja uopće se ne objavljuju.

Iz OSCE-a ističu da VSTV, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim sadržajne i detaljnije informacije o istrazi, procesuiranju i presuđivanju predmeta, posebno onih od posebnog značaja za javni interes.

“Postoji prostor za poboljšanje u pogledu transparentnosti pravosuđa, a mediji mogu igrati ključnu ulogu kroz konkretne zahtjeve i konstruktivne preporuke u vezi s takvim poboljšanjima”, poručuju iz OSCE-a.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,