Pobjeda Milorada Dodika, srpskog moćnika i bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogla bi osnažiti etničke napetosti u balkanskoj zemlji i zakočiti njene ambicije za članstvom u Evropskoj uniji, piše New York Times u komentaru jučer održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Centralne izborne komisije, Branko Petrić, potvrdio je da uz 44 posto prebrojanih glasova, Dodik vodi u utrci za člana tročlanog Predsjedništva BiH.

– To je jasna pobjeda. Nije me briga ko su ostala dvojica članova Predsjedništva. Idem tamo, u Predsjedništvo, da radim iznad svega i samo za srpske interese – izjavio je Dodik u Banjoj Luci, prijestolnici srpske autonomne regije u BiH.

Dodik se godinama zalaže za otcjepljenje Republike Srpske od BiH. On se natjecao protiv aktuelnog člana Predsjednštva Mladena Ivanića, umjerenog političara koji želi da RS ostane dio BiH.

U izbornom sistemu stvorenom u okviru Dejtonskog sporazuma koji je okončao bosanski rat u 1995., mjesta u Predsjedništvu rezervirana su za predstavnike hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Predstavniku svake etničke zajednice osiguran je položaj predsjedavajućeg, koji se rotira svakih osam mjeseci.

U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, Dragan Čović, tvrdolinijaški aktuelni član Predsjedništva koji dijeli Dodikov stav novih podjela u BiH na još etničkih enklava, priznao je poraz. Čović, koga podržava hrvatska vlada u Zagebu i sve češće Putin, nastoji stvoriti isključivo hrvatski entitet u BiH.

On je izgubio od umjerenog protivnika Željka Komšića, koji je zauzeo pomirljivi stav u svom obraćanju, rekavši da će raditi za Bosance iz svih etničkih grupa.

– Bosna i Hercegovina je moja zemlja, i moja je dužnost, moralna obaveza, da radim na ovom položaju za dobrobit svih građana s ostala dva člana Predsjedništva – kazao je.

Bošnjački član Predsjedništva postao je Šefik Džaferović, član najveće bošnjačke stranke SDA, lojalni sljedbenik njenog čelnika Bakira Izerbegovića, koji je bio član Predsjedništva u dva mandata i nije se mogao natjecati za treći.

Dejtonski sporazum podijelio je zemlju između Republike Srpske i Federacije BiH. Osim izbora za Predsjedništvo, također se biraju kandidati za tri parlamenta, 11 premijerskih položaja i brojne lokalne vlade.

Komplicirani sistem dao je Moskvi jedinstvenu priliku da iskoristi podjele dok pokušava pojačati svoj uticaj na periferiji Evrope. Putin podržava političare koi bi destablizirali krhke bosanske institiucije, kojima još najvećim djelom upravlja Evropska unija.

– BiH je još veoma krhka, nekonsolidovana demokratija sa slabim institucijama koje se lako mogu potkopati – izjavio je Adnan Huskić, nezavisni politički analitičar u Sarajevu.

Evropska unija uvela je sankcije Kremlju zbog ruske aneksije Krima. Uplitanje u unutrašnje stvari BiH moglo bi predstavljati Putinovu osvetu za to, piše New York Times u komentaru općih izbora jučer održanih u Bosni i Hercegovini. (Fena)