Četvrtak, 22. Oktobra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Je li pristupanje BiH “mini Šengenu” korisno ili štetno?

Učešćem u “mini Šengenu” Bosna i Hercegovina dobila bi veliku šansu za priliv stranih investicija, smatraju ekonomisti.

U zemlje koje bi bile obuhvaćene sporazumom putovalo bi se samo sa ličnom kartom, bilo bi omogućeno izdavanje zajedničkih radnih dozvola, a diplome bi automatski bile priznata, dok roba na granicama ne bi čekala danima – ako odigramo mudro, mogli bismo itekako da imamo koristi, tvrde stručnjaci.

“Za Bosnu i Hercegovinu liberalizacija unutar cjelokupnog projekta vrlo je važna zato što Bosna i Hercegovina nema nikakvih stranih investicija već godinama. Dobija se jedna mogućnost da strani investitori dođu i da se na taj način faktički zadrže naši kadrovi i da ostanu u zemlji”, istakao je Draško Aćimović, ekonomski analitičar.

U inicijativi “mini Šengen” za sada učestvuju Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a sve je izvjesnije da će se priključiti Crna Gora i Kosovo. Spekuliše se da su pojedini donosioci odluka u našoj zemlji oprezni jer strahuju od mogućeg povećanog uticaja Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer je najveći zagovarač inicijative predsjednik Srbije. To bi mogao biti razlog zbog kog Predsjedništvo nije prihvatilo Dodikov poziv da se odmah pristupi “malom Šengenu”.

Šefik Džaferović, predsjedatelj Predsjedništva BiH je 17. septembra 2020. godine istakao:

“Da se napravi precizna analiza šta to znači za Bosnu i Hercegovinu i koje su štete i koristi, koje su eventualne opasnosti i ta analiza će biti dostavljena ovdje, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana”, rekao je Džaferović.

Osim da bi trebalo da zaživi iduće godine, o ovoj inicijativi za sada se ne zna dovoljno. Mnogi su već počeli da je nazivaju pokušajem stvaranja nove Jugoslavije. Ipak, stručnjaci smatraju da je poenta ekonomsko uvezivanje i stvaranje jedinstvenog tržišta, čime bi konkurentnost pojedinačnih država bila znatno veća.

“Ovaj projekat može biti jako interesantan i dobar za Bosnu i Hercegovinu ako se pristupi korektno na tom tržištu, jer svaka privreda traži što veći geografski prostor. I to je ujedno priprema za jedan širi geografski prostor kao što je Evropska unija”, objasnio je Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

U inicijativi za sada učestvuju tri zemlje, podržale su je Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Možda je upravo poruka iz Evrope jasan signal posmatranja procesa pridruživanja pojedinačnih država.

“Budućnost cijelog regiona je u Evropskoj uniji. Dijelimo zajedničku istoriju, dijelimo zajedničku sudbinu. Zapadni Balkan je dio Evrope”, istakla je Ursula Fon der Leyen, predsjednica Evropskog povjerenstva.

Da bi zemlje koje će biti dio “malog Šengena” efikasno ekonomski sarađivale, jasno je da će morati da riješe brojna otvorena politička pitanja. Uzevši u obzir trusno područje Zapadnog Balkana, posla će, sasvim sigurno, biti “preko glave”. (BHRT)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,