Javni sektor ne može da uživa zaštitu ličnih podataka kao fizička lica kada su u pitanju lična primanja i njihove plate moraju biti objavljene, jer je to u javnom interesu, čime se sprečavaju i nezakonitosti i korupcija.

Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2016. godinu o kojem će na predstojećoj sjednici raspravljati poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

“Primanja u javnom sektoru treba učiniti javnim, ali iz objava treba sakriti pojedine dijelove koji se odnose na odbitke po osnovu alimentacije, kredita, članarina za sindikat itd.”, stoji u izvještaju.

U izvještaju stoji i da pojedine odluke i postupci Savjeta ministara BiH u posljednje vrijeme otežavaju rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i sadašnja situacija u ovoj agenciji je neodrživa s obzirom na to da je onemogućena da izvršava jedno od osnovnih ovlaštenja, čime se dovodi u pitanje opravdanost njenog postojanja. Kako se navodi u izvještaju, još 2013. godine u Agenciji za zaštitu ličnih podataka pokrenuta je proceduru donošenja novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji sa ciljem da ne poveća broj radnika kojih danas ima 26, već samo da, između ostalog, unutrašnjom reorganizacijom poveća broj inspektora, međutim, još za to nema zelenog svjetla od strane Vijeća ministara BiH.

Još jedan od problema je i taj što Agencija nema nijedno vozilo čija je namjena isključivo korištenje tokom inspekcijskog nadzora već se sa postojeća tri snalazi na razne načine.

“Sadašnja situacija je neodrživa, jer je Agencija onemogućena da izvršava jedno od svojih osnovnih ovlaštenja, čime se dovodi u pitanje opravdanost njenog postojanja”, navedeno je u izvještaju.

U prošloj godini Agencija za zaštitu ličnih podataka imala je 103 inspekcijska nadzora, a među njima je bilo 56 redovnih. Kao i prethodnih godina, Zakon o zaštiti ličnih podataka najviše je kršen kada je u pitanju kopiranje lične karte, zatim objavljivanje ličnih podataka na internetu te traženje potvrde o nekažnjavanju prilikom zapošljavanja, a bilo je i slučajeva dostavljanja podataka o zdravstvenom stanju. Tokom prošle godine izdato je i 11 prekršajnih naloga sa kaznama od 500 do 10.000 KM i po tom osnovu na račun Trezora BiH uplaćeno je 16.650 KM, a većina kažnjenih iskoristila je zakonsku mogućnost i platila 50 odsto kazne.

BROJKE

103 inspekcijska nadzora prošle godine
26 zaposlenih u Agenciji
11 prekršajnih naloga izdato prošle godine
3 vozila posjeduju (Nezavisne)