Nedjelja, 21. Juli 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Izumire mesarski zanat u BiH: Mladi se ne žele baviti poslom koji donosi dobru zaradu

Posljednjih godina primjetna je sve veća nezainteresiranost mladih u BiH za pohađanje stručnih škola poput krojača, mehaničara, klesara, limara, mesara. Tamo gdje je nekad bila ćilimarska radnja danas je gril, gdje je bio krojač sada je granap, gdje je bio limar sada je kafić.

Manji broj prijava

Prema raspoloživim informacijama, izuzetno teško je danas u našoj zemlji pronaći kvalificiranog mesara. S vodećeg portala za zapošljavanje u BiH „Posao.ba“ za naš list su potvrdili da se u proteklim godinama smanjuje broj prijava za ovo zanimanje.

– U 2017. godini na našem portalu objavljena su svega 44 oglasa za mesara, a na njih se prijavilo 65 osoba. U prva dva mjeseca ove godine objavili smo tri oglasa za mesara, a prijavilo se ukupno 12 osoba – kažu s portala „Posao.ba“.

Da proizvođači imaju velikih problema u pronalasku mesara, posebno onih s iskustvom, potvrdio nam je Nedžad Biberović, marketing menadžer Mesne industrije „Ovako“.

– Što je to tako, zaista ne bih znao reći. Trenutno imamo popunjena sva radna mjesta, jer je uglavnom riječ o mašinskoj obradi mesa. Ali, pouzdano znam da ima mnogo problema da se pronađe prije svega pošten i kvalitetan mesar. Nedostatak radnika najviše se odražava na mesarske radnje – istakao je Biberović.

Kako je navela Erina Lasić, direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu Privredne komore FBiH, današnji uvjeti poslovanja često podrazumijevaju da meso u prodajno-ugostiteljske objekte stiže konfekcionirano. To znači da je stoka zaklana u klaonici, očišćena od kože i utrobe, a meso isječeno. To je jedan od razloga što se danas sve manje mesara zapošljava u ugostiteljskim kuhinjama, jer primarnu obradu već konfekcioniranog mesa može da uradi svaki kvalificirani kuhar.

– Mislim da rad nije vrednovan adekvatno. Zašto se gase ti zanati? Zato što dolazi sve više velikih trgovačkih lanaca, gdje se ne prodaje meso na tezgi, već konfekcionirano meso. Dakle, mesar nije potreban. U susjednoj Hrvatskoj je rijetkost vidjeti mesnicu. Tamo je sve meso konfekcionirano, upakovano, zaleđeno, rashlađeno, uglavnom svježe meso rijetko se može naći – kazala je Lasić.

Potrebni poticaji

Činjenica je da u našoj zemlji još ima mesnica u kojima se može kupiti svježe meso.

– Smatram da moraju biti veći poticaji za uzgoj domaćih goveda, peradi, ovaca, da bi se oni mogli konzumirati u svježem stanju, da se u mesnicama mogu naći takvi proizvodi, kako se klaonice ne bi zatvarale – rekla je Lasić.

Dodala je I da je jedan od razloga što nema mesara i taj što se zatvaraju klaonice, jer postoje lobiji koji uvoze već zaklano meso.

– Propada nam mesna industrija, a toga još nismo dovoljno svjesni – zaključila je Lasić.

U Sarajevu 12 učenika

Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti Sarajevo obrazuje učenike za 11 zanimanja, od čega je pet zanimanja četvrtog, a šest trećeg stepena.

– Na osnovu iskustava iz prethodnih godina, nažalost, moramo potvrditi da je sve manje zainteresiranosti za zanimanja koja mi nudimo. Svake godine primamo 24 učenika za zanimanje pekar i 12 učenika za zanimanje mesar. Ukoliko bi interesiranje bilo veće, povećali bismo i kvotu upisa – rekli su iz škole. (Dnevni avaz)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,