Propali su još jedni višednevni pregovori oko izmjena Izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Političke loptice odgovornosti se prebacuju. Nakon četiri dana intenzivnih pregovora više nema uljepšavanja. Medijatori su prvi put priznali da su iscrpili sva svoja sredstva.
O ishodu razgovora i o detaljima u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Odgovarajući na ocjenu lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da je kriv za propast pregovora, Izetbegović kaže da to nije tačno.
“Nije tačno da je pet bilo za. Fahrudin Radončić (SBB) je vrlo korektno bio za svako rješenje koje će definisati HDZ i SDA zajedno. On je unaprijed ‘bjanko’ prihvatio tu stvar. Nermin Ogrešević (NES) je bio protiv. On je rekao da je taj asimetrični model, ako će se to tako s elektorima primijeniti u Republici Srpskoj, kad je u pitanju Predsjedništvo BiH – bio je protiv. Bio je protiv i u vezi s time da se ne brišu prefiksi nego da se to na drugi način rješava. Prema tome, nije bio za. Elmedin Konaković (NiP) vjerovatno jeste bio za i mene je u jednom momentu čak iznenadio kad je presjekao nešto u vezi s vitalnim nacionalnim interesom”, naveo je Izetbegović.
Kaže da je pomak napravljen kad je u pitanju implementacija nekoliko bitnih presuda, poput “Sejdić i Finci”. Ustanovljen je model za Predsjedništvo BiH; Dom naroda na državnom nivou je riješen kao i integritet procesa poštenih izbora, što je, smatra, možda i najvažnije. Dodaje da je kvalitetno rješenje nađeno i za funkcionalnost Federacije BiH, te da je u tome pomogao i HDZ BiH, iako je međunarodna zajednica to u startu odbacivala.
“Deblokada popune Ustavnog suda, imenovanja predsednika Federacije BiH, imenovanja Vlade Federacije – ovo s čime se mučimo već godinama. Ne možemo reći da je to propalo. Sve će to ostati. Napravili smo devet stepenica, treba napraviti i desetu, prije ili kasnije”, naglasio je Izetbegović.
Izdvojeno | Čović otvoreno: Bez Hrvata kao konstitutivnog naroda nema BiH
Pojasnio je zašto nije prihvatio ponuđene prijedloge:
“U Neumu sam prihvatio model po kojem bi hrvatski kantoni bili pomognuti tzv. fiksnim dodatkom. Ako ćemo 100 bodova pobijediti kroz proporcionalno koliko smo dobili na izborima, još stotinu ćemo dobiti na način da Sarajevo, koje ima 10 puta više stanovnika nego Goražde dobije 10 i Goražde 10, da Posavski kanton, gdje su Hrvati u većini, koje ima pet puta manje stanovnika nego Tuzla dobije isti broj i da se na taj način faktički pomogne hrvatskoj strani. Ja sam to prihvatio. Po tom modelu ja ne bih ušao u Predsjedništvo ni 2010. niti 2014. godine, a gospodin Čović bi. Ja sam to prihvatio, a onda su išli dalje da karikiraju stvari: ne 10 nego 20 da se fiksno dodaje Deset dobijete na izborima, a 20 vam dodaju. I onda bi glas u Posavskom kantonu vrijedio kao šest glasova u Tuzlanskom kantonu; glas u Bosansko-podrinjskom kantonu vrijedio bi deset puta više nego u Sarajevu. Mislim da to čak ni Venecijanska komisija ne bi prihvatila. To bi pomelo volju, recimo, Hrvata pri izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Tuzli, Zenici. Oni bi bili nebitni. Mislim da svaki član Predsjedništva BiH predstavlja zemlju i sve građane ove zemlje i da mora u izvjesnoj mjeri ovisiti i o izbornoj volji druga dva naroda i svih građana, i na kraju krajeva, hrvatski član Predsjedništva mora ovisiti o volji Hrvata koji žive u ovim predominantno Bošnjačkim kantonima. Još je veći problem s Domom naroda. Prema modelu na kojem je insistirao HDZ Hrvati definitivno ne bi imali u Domu naroda predstavnika iz glavnog grada BiH Sarajeva, iz Tuzle, iz USK-a, iz Goražda. To mi nismo mogli da prihvatimo. Možemo prihvatiti da je 80%, 70% iz grupe HNS i tamo gdje je ona otprilike vlada u Bosni i Hercegovini na jednom ograničnom dijelu teritorije, ali da se ovo pomnoži sa nulom, da ovoga nema – mi to nisu mogli da prihvatimo: da izgubimo Bošnjaka iz Livna, Bošnjaka iz Posavskog kantona, mi to nismo mogli da prihvatitimo”, poručio je Izetbegović.
Navodi i da, kad se pristane na nešto što je, prema njegovim riječima, umjereno i odmjereno po pitanju presude “Ljubić”, tada se traži da Hrvati imaju pravo, kao i ostala dva konstitutivna naroda, da štite isključivo svoj vitalni nacionalni interes, a da se nema pravo kontrolirati život u Federaciji BiH sa dijela teritorije od bloka stranka koje su, kako je istakao, na prošlim izborima dobile 150.000 glasova.
Izetbegović pojašnjava da je model međunarodne zajednice bio deset elektorskih jedinica u 10 kantona, što je preslikani model iz SAD-a
“Svaki kanton na početku dobiva u odnosu na broj stanovnika određen procenat. Recimo, dva procenta dobiva BPK, KS dobiva 20, TK 21, PK četiri. Onda se na to svima doda još po 10 da bi se pomogli manji kantoni koji su, ustvari, hrvatski ili predominantno hrvatski. Pošto je to bilo HDZ-u malo, išli su dalje i ušlo se u zonu kad je bilo neprihvatljivo za nas jer se previše karikira vrijednost glasa. Ona postaje značajno veća u nekim kantonima u odnosu na druge”, objasnio je Izetbegović.
Upitan da prokomentira ocjenu lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da nema uslove za izbore u oktobru ove godine, Izetbegović je poručio da će izbora “morati biti”.
“Gospodin Čović će, eventualno, bojkotovati izbore. Mislim da je šansa jako mala da ih bojkotuje. Šansa da ih spriječi, da uđe u jednu destrukciju kako bi ih onemogućio je nikakva. Siguran sam da se neće upustiti u to da spriječi izbore. Razmišljat će o bojkotu, a zatim će izaći na izbore i možda ako bude nezadovoljan rezultatom – ako bi se, recimo, Bošnjaci i neke ljevičarske stranke ujedinile pa mu uzele trećinu Hrvatskog kluba poslanika – vjerovatno bi tada odlučio da bojkotuje formiranje vlasti. Što mi ne bismo trebali uraditi – ni na koji način dalje provocirati Hrvate”, poručio je Izetbegović.
