U skladu sa medicinskom doktrinom i ranijim preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je u povodu aktuelnih pojačanih padavina, te stanja sa klizištima, zamućenjem lokalnih vodnih objekata i sveoukupnom hidro-meteorološkom i zdravstvenom situacijom, izdao niz preporuka za uvođenje pojačanog nadzora nad pojavom crijevnih zaraznih bolesti u svim područjima Zeničko-dobojskog kantona.

Ovakva hidrološka situacija pogoduje i pogodovat će nastanku i širenju oboljenja koja se prenose vodom, kao što su trbušni tifus, paratifus, dizenterija, zarazna žutica i neke druge bolesti. Veliki priliv površinskih i otpadnih voda može ugroziti kvalitet vode u vodonosnim slojevima zemljišta i vode u vodnim objektima, ako su ti objekti sa tehničkim nedostacima i oštećenjima i ako se u njima voda ne hloriše.

Značajan broj lokalnih i općinskih vodnih objekata na podruju Kantona imaju tehničkih nedostataka, sa starim i dotrajalim su instalacijama, koje stvaraju mogućnost za prodiranje u objekat površinskih i otpadnih voda, što ugrožava higijenski kvalitet vode iz tih objekata i zdravstvenu bezbjedost stanovništva.

Kako se navodi u preporukama koje potpisuje dr. Smajil Durmišević, načelnik Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, predložen je niz mjera za sprečavanje kontaminacije vode za piće i mogućnosti pojave vodom prenosivih oboljenja, kao što su preispitivanje higijensko stanje na području sanitarnih zona zaštite oko vodnih objekata.

-Potrebno je i preispitati tehničko stanje vodnih objekata i mjere zaštite, sistem dezinfekcije vode u objektima gdje se ona vrši i strogo svakodnevno kontrolisati koncentraciju rezidualnog hlora u vodi, te je držati između 0,3 i 0,5 mg po litru vode, navodi se u saopćenju.

U slučaju pojave mutnoće u vodi i ili promjene mirisa, takvu vodu ne treba upotrebljavati za piće bez prethodne dezinfekcije hlornim preparatima, ili prokuhavanja u trajanju od 30 minuta ključanja vode. U nemogućnosti da se zamućena i ili voda promjenjenog mirisa dezinfikuje ili prokuhava treba za piće obezbjediti zdravstveno-ispravnu vodu iz alternativnih izvora, odnosno trošiti flaširanu vodu. Vodu iz rizičnih objekata ili vodu koja je bila mutna treba dati na mikrobiološku i fiziko-hemijsku analizu.

U saopćenju iz INZ-a se navodi da su izdate i preporuke za pojačan nadzor nad lokalnim vodnim objektima (LVO) u cilju sprečavanja pojave vodom prenosivih oboljenja i hidričnih epidemija. U skladu sa medicinskom doktrinom i preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine te na osnovu uputstva i zahtjeva za dostavu podataka Agencije za sigurnost hrane BiH, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuje uvođenje pojačanog nadzora u svim općinama Zeničko-dobojskog kantona, posebno na dijelovima pogođenim poplavama ili klizištima.

-Obilne kišne padavine i topljenje snijega na planinama uzrokovale su izlijevanje mnogih vodotoka iz njihovih korita i otpadnih voda iz kanalizacionih mreža, te pomjeranja tla – aktiviranje klizišta, što je ugrozilo kvalitet vode u mnogim lokalnim vodnim objektima i dovelo u pitanje zdravstvenu ispravnost vode iz LVO, iz kojih se opskrbljuje vodom značajan broj stanovnika Zeničko – dobojskog kantona (ZDK), stoji u Preporukama.

Preporučena je hitna sanitarno-higijensku inspekciju lokalnih vodnih objekata (LVO) i zona sanitarne zaštite, procjena sistema dezinfekcije vode u objektima gdje se ona vrši i strogo svakodnevno kontrolisanje koncentraciju rezidualnog hlora u vodi. Kod LVO koji su bili zahvaćeni poplavom ili oštećeni ili ugroženi klizištem treba izvršiti stručnu asanaciju LVO – čišćenje objekta i instalacija, popravku objekta i instalacija, dezinfekciju objekta i instalacija, i na kraju obavezna je završna uobičajena dezinfekcija vode.

Vodu iz poplavljenih LVO, klizištem oštećenih ili ugroženih LVO ili vodu koja je bila ili je mutna treba dati na mikrobiološku i fiziko-hemijsku analizu, te voditi evidenciju o zdravstvenoj ispravnosti vode. U mjerama pojačanog nadzora nad zdravstvenoj sigurnosti vode treba napraviti sljedeće prioritete objekti zahvaćeni poplavom, objekti oštećeni ili ugroženi klizištem, objekti sa većim brojem domaćinstava koja se opskrljuju vodom.

Bitno je naglasiti da troškovi koji proističu iz aktivnosti pojačanog nadzora nad zdravstvenom ispravnošću vode, kao i troškovi analiza uzoraka vode idu na teret domova zdravlja, dok je Izvještaj o provedenim aktivnostima, poduzetim mjerama i rezultatima analiza uzoraka vode potrebno dostaviti Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, koji će ih proslijediti FZZJZ i Agenciji za sigurnost hrane BiH, kao i drugim ustanovama i institucijama. (Fena)