Gotovo je izvjesno da političke stranke neće postići dogovor oko izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine do predviđenog roka, početkom maja, kada se se raspisuju opći izbori.

Zbog toga će, nakon što građani izađu na birališta u oktobru, formiranje vlasti biti jedno moguće u kantonima i bh. entitetu Republici Srpskoj, dok će na ostalim nivoima vlasti doći do blokada institucija.

Zbog neusaglašenosti stranaka oko dijela Izbornog zakona BiH kojeg je Ustavni sud BiH stavio van snage po apelaciji Bože Ljubića, neće se moći izabrati delegati u kantonalnim skupštinama iz kojih se biraju delegati u Dom naroda FBiH koji potom biraju delegate Doma naroda BiH. Također, Dom naroda FBiH imenuje predsjednika FBiH koji imenuje vladu ovog entiteta, što nakon izbora neće biti moguće.

“Do usaglašenih izmjena Izbornog zakona neće doći prije raspisivanja izbora, pri čemu onda ulazimo u jednu veoma opasnu situaciju, u kojoj će se neposredni izbori održati, a takozvani posredni izbori neće, pa se neće moći konstituisati Dom naroda FBiH i Dom naroda BiH, neće se izabrati predsjednik i potpredsjednici FBiH i neće biti Vlade FBiH”, kaže politički analitičar Žarko Papić.

Međutim, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić prije nekoliko dana govorila je o mogućnostima izmjene Izbornog zakona nakon raspisivanja izbora, rekavši da će se, slijedeći dinamiku kojom se stvari odvijaju, taj proces nastaviti i u izbornoj godini, što je vrlo nepopularno i suprotno međunarodnim standardima.

“No, ta rješenja su nama neophodna da bismo završili izbore. Sve da do njih zakonodavac dođe u januaru 2019. godine, dobro su došla. Inače imamo ogroman problem”, upozorila je.

Papić upozorava da je takav scenarij u potpunoj suprotnosti sa svakim oblikom demokratije te da otvara prostor za velike manipulacije u samom izbornom procesu.

“Međutim, pošto se ni poslije neposrednih izbora, po mom dubokom ubjeđenju, neće promijeniti Izborni zakon onda ćemo se naći u jednoj još goroj situaciji, RS će se poptuno administrativno zaokružiti, imat će vladu, predsjednika i funkcionisat će, a s druge strane FBiH će se naći u blokadi, jer očigledno je da Hrvatska demokratska zajednica neće prihvatiti kandidate po ovom postojećem zakonu”, objašnjava Papić.

Očekuje se miješanje SAD-a i OHR-a
Božo Ljubić je 2014. godine uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, između ostalog, zbog načina izbora delegata u Dom naroda FBiH. Kako je Ljubić tada to objašnjavao, “Bosansko-podrinjska županija, gdje prema popisu iz 2013. žive ukupno 24 Hrvata, u Dom naroda daje jednog hrvatskog delegata jednako kao i Posavska županija gdje živi preko 40.000 Hrvata”.

Ustavni sud BiH prihvatio je apelaciju Ljubića po tom pitanju i naložio da se te odredbe Izbornog zakona promjene u roku od šest mjeseci.

Tako prema prijedlogu HDZ-a, Bosanskopodrinjski kanton, Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton ne bi više birali hrvatske delegate.

Međutim, Ustav FBiH nalaže da u Domu naroda mora biti najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

“Ima li iko ko smije da kaže da je Ustavni sud BiH pogriješio, prihvatajući Ljubićevu apelaciju a zaboravljajući da u Ustavu FBiH stoje sasvim druge stvari, jer ovakva presuda je neodrživa, takva pravna greška se ne bi desila ni jednoj nevladinoj organizaciji u BiH. Međutim, Ustavni sud čine uglavnom bivši visoki funkcioneri domaćih stranaka, plus troje stranaca”, smatra Papić.

Vehid Šehić iz koalicije Pod lupom koja prati izborni proces u BiH i bivši član CIK-a ističe da u BiH ne postoji politička odgovornost te da je postalo normalno da se ne provode, ne samo odluke Ustavnog suda BiH, nego i Evropskog suda za ljudska prava. Stoga, dodaje, očekuje da će se u sve umiješati visoki predstavnik u BiH.

“Očekujem da će u krajnjoj nuždi morati reagovati visoki predstavnik i on dati određena rješenja kako bi se omogućilo da BiH ima vlast, da imamo institucije koje mogu pregovarati sa Briselom o našem takozvanom putu ka EU, a kažem takozvanom zbog političara koji govore o evropskim vrijednostima a ovdje afirmišu druge vrijednosti koje nisu evropske.”

Neodgovornost prema građanima
Međutim, Papić ističe da iako će se FBiH naći u blokadi, mora se uzeti u obzir da će iste stranke koje dogovaraju promjene Izbornog zakona ostati na vlasti u tehničkom mandatu i, kako dodaje, moći će i dalje raspoređivati svoje ljude po javnim kompanijama.

“Eventualni veliki pritisak može se očekivati prije svega od Amerikanaca. Ali, bojim se da će te blokade izazvati drugu situaciju – prije nekoliko dana Mario Karamatić, HSS-ov delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, rekao je da, kada bude blokada, oni to neće prihvatiti, nego će ići u internacionalizaciju sukoba, jer HDZ i HNS nemaju pravo da podnesu tužbe međunarodnim sudovima, a Karamatić je rekao da će to ‘u naše ime uraditi Sabor Republike Hrvatske’ i tražit će se neka autonomija, zvali to treći entitet ili ne, za onih pet, četiri kantona koje kontroliše HDZ.”

Kako dodaje Papić, za njega postoji i puno ozbiljini razlog zašto stranke ne mogu da se dogovore, a to je da, prema njegovom mišljenju, žele blokirati rezultate koji će pokazati da “HDZ i SDA gube, a okupljene građanske stranke dobijaju”.

Sastanak predstavnika političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona dogovoren je za 3. maj, nekoliko dana prije nego što se raspišu izbori, ali naši sagovornici kažu da je mala šansa za ikakav dogovor.

To znači da će građani ispuniti svoju obaveze i glasati na izborima, a rezultate toga neće moći niko provesti.

“To je najveća neodgovornost naših stranaka i to je taj neodgovorni odnos prema građanima”, kaže Šehić. (Al Jazeera)