Subota, 25. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Istraživanje: Najveća mana bh. medija je pristranost

Preuzmite sliku

Bh. medijski prostor prezasićen je lažnim vijestima, govorom mržnje i pristranim izvještavanjem, pokazali su rezultati istraživanja koje je provela Agencija ”Prizma” uz podršku Veleposlanstva Švedske i u suradnji s Misijom OESS-a u BiH.

Istraživanje o konzumaciji medija, navikama korištenja i potrebama obavljeno je krajem 2021. godine na uzorku većem od tisuću ispitanika svih dobnih skupina, a intervjuirani su i predstavnici medija iz različitih medijskih kuća kako bi se procijenile financijske, profesionalne i druge potrebe vezane uz njihove kapacitete, rečeno je na predstavljanju rezultat spomenutog istraživanja.

”Prema rezultatima procjene, ispitanici u BiH smatraju kako je domaći medijski prostor prezasićen lažnim vijestima, govorom mržnje i pristranim izvještavanjem. Najvećom manom današnjih medija mnogi smatraju pristranost, kao posljedicu njihov političke i financijske zavisnosti”, navedeno je u sažetku ključnih nalaza istraživanja.

Većina ispitanika podržava strože sankcije za ”lažne vijesti” kako bi se poboljšala objektivnost medija.

Također, gotovo svi ispitanici slažu se da trenutno stanje medija, uključujući političke institucije i organizacije, imaju generalno negativan utjecaj na demokraciju u BiH.

Veleposlanica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Strömquist rekla je kako je istraživanje o medijima u BiH provedeno jer su upravo mediji bili u fokusu švedskog predsjedanja OESS-om.

– Bili smo svjesni da postoje razni izazovi za slobodu medija u BiH i zbog toga smo razgovarali i s medijima i s onima koji primaju vijesti. Generalno, javnost nema puno povjerenje u medije. Kako bi mediji imali imali podršku, oni bi trebali slobodni i nezavisni te da slijede standarde profesije – kazala je švedska veleposlanica u izjavi za medije.

Dodala je kako se nada da će ovo istraživanje pomoći na tom putu i definiranju zakonskog okvira za slobodu medija.

– Trebate imati striktne regulative šta su to mediji, a to uključuje odnose, vlasništvo, financiranje, transparentnost, kako bi građanima bilo jasno što stoji iza informacije i da se toj informaciji može vjerovati – istaknula je Strömquist.

Dodala je kako BiH ima nizak medijski indeks, ali da ni druge zemlje zapadnog Balkana nisu puno bolje.

Jedan od ključnih problema bh. medija, prema rezultatima istraživanja, je i sigurnost novinara.

Dvije trećine ispitanika smatra kako su novinari prepušteni sami sebi, a takva situacija je ključni uzrok autocenzure. Također, ispitanici misle kako u BiH gotovo da i nema nezavisnih medija te da je suvremeno obrazovanje zastarjelo i nije prilagođeno potrebama medija.

Šef terenskog ureda OESS-a u Mostaru Ioannis Piliouris istaknuo je kako su slobodni mediji jedan od osnovnih preduvjeta demokratskog društva.

– Podržavamo jake i slobodne medije koji poštuju sva etička pravila. U demokraciji mediji su oslonac na koji treba računati u nadgledanju izvršne vlasti. Nastojimo da pratimo trendove koji se događaju u tradicionalnim medijima i probleme s kojima se susreću – kazao je Piliouris.

Dodao je kako nije dobro kada javnost nema povjerenja u medije.

– Postoje strukturalni problemi i problemi koji se tiču zastrašivanja medija, ali je također važno kako ljudi generalno percipiraju medije. Nadamo se da će se ovaj sektor još više osnažiti kako bi se povjerenje javnosti vratilo – kazao šef terenskog ureda OESS-a u Mostaru.

Autori istraživanja dali su niz preporuke kako bi se medijska situacija u BiH popravila, a neki od njih su poboljšanje pravnog okvira koji bi regulirao lažne i zlonamjerne informacije; intenziviranje podrške medijima kako bi održali neovisnost; unaprijeđenje položaja i statusa slobodnih novinara; prilagodba i modernizacija obrazovanja; novčane kazne, pa čak i oduzimanje dozvola u ekstremnim slučajevima, za zlonamjerno iskrivljivanje istine i iznošenja lažnih vijesti.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje